Iako BiH u cijelosti primjenjuje odredbe CEFTA sporazuma o uklanjanju svih vrsta ekonomskih barijera i bescarinskom poslovanju sa susjedima, bh. izvoznici se suočavaju sa nizom "necarinskih barijera", prije svega u susjednim državama, rečeno je na skupu kojeg su jučer u Zenici upriličili Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pri Vijeću ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH i Privredna komora Ze - do kantona.
Vahid Skrobo, direktor i vlasnik travničkog "Poljorada" tako ističe da ova kompanija izvozi kiseli kupus, ali i proizvode životinskog porijekla u SAD, ali ne i Hrvatsku, zbog opstrukcija tamošnjih vlasti.
- BiH i Hrvatska su potpisnice Sporazuma o povjerenju u zdravstvene preglede namirnica, a mi smo na osnovu toga dobili garanciju države Hrvatske za izvoz u tu državu. Ipak, da bismo izveli glavicu kiselog kupusa njihov stručni tim treba da prekontroliše sve živo u našoj kompaniji, a sa druge strane njihova roba ulazi u BiH bez ikakve kontrole. Istraživali smo i zašto je njihov kiseli kupus i do 40 posto jeftiniji od našeg, iako znamo da je u procesu proizvodnje nemoguće da postignu takvu cijenu. Ustanovili smo da država Hrvatska stimuliše izvoz, dok naša država ne da ne stimuliše naš izvoz, nego nam otežava poslovanje, kazao je jučer Skrobo. Slične primjere iznijeli su i predstavnici "Preventa" iz Visokog, "Sirovine" iz Maglaja....
- IGM Visoko za izvoz opeke u Hrvatsku treba desetine certifikata i provjera, a opeka iz Hrvatske i BiH se uvozi u BiH bez ikakvog pregleda, kaže Šefkija Botonjić, predsjednik PK ZDK, koji je sa privrednicima predstavnicima Vijeća ministara iznio niz sličnih primjera.
Enver Muratović, šef Odjela vanjskotrgovinske politike u Ministarstvu vanjske politike i ekonomskih odnosa kaže da nakon Zenice i Tuzle, namjeravaju da "direktno od izvoznika slična iskustva žele da čuju i u Bihaću, Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom". Među privrednicima sa pek čulo da "država često sluša, ali i ne posluša privrednike"
Šef odsjeka za privredu u tom Ministarstvu savo Marjanac istakao je jučer da je potrebna akcija države, prije svega zbog evidentne recesije i krize koja uzrokuje smanjenje izvoza, te da je njihov zadatak da identifikuju sve necarinske probleme koje izvoznici imaju".
- Bh. izvoznik na srbijanskoj mora da uradi analizu vode u maloj, srednjoj i velikoj flaši, sa ovakvim ili onakvim aditivima, ako nije dovoljna ta, potrebna je i dodatna analiza u Beogradu. Sve to puno košta, a roba stoji na granici. S druge strane, roba iz Srbije u BiH ulazi bez ikakvog zadržavanja i kontrole, kazali su jučer učesnici skupa. Ipak, kao ni u nizu sličnih skupova, privrednici jučer nisu mogli čuti konkretne rokove i termin kad će država učiniti nešto konkretno na njihovoj zaštiti.
Vahid Skrobo, direktor i vlasnik travničkog "Poljorada" tako ističe da ova kompanija izvozi kiseli kupus, ali i proizvode životinskog porijekla u SAD, ali ne i Hrvatsku, zbog opstrukcija tamošnjih vlasti.
- BiH i Hrvatska su potpisnice Sporazuma o povjerenju u zdravstvene preglede namirnica, a mi smo na osnovu toga dobili garanciju države Hrvatske za izvoz u tu državu. Ipak, da bismo izveli glavicu kiselog kupusa njihov stručni tim treba da prekontroliše sve živo u našoj kompaniji, a sa druge strane njihova roba ulazi u BiH bez ikakve kontrole. Istraživali smo i zašto je njihov kiseli kupus i do 40 posto jeftiniji od našeg, iako znamo da je u procesu proizvodnje nemoguće da postignu takvu cijenu. Ustanovili smo da država Hrvatska stimuliše izvoz, dok naša država ne da ne stimuliše naš izvoz, nego nam otežava poslovanje, kazao je jučer Skrobo. Slične primjere iznijeli su i predstavnici "Preventa" iz Visokog, "Sirovine" iz Maglaja....
- IGM Visoko za izvoz opeke u Hrvatsku treba desetine certifikata i provjera, a opeka iz Hrvatske i BiH se uvozi u BiH bez ikakvog pregleda, kaže Šefkija Botonjić, predsjednik PK ZDK, koji je sa privrednicima predstavnicima Vijeća ministara iznio niz sličnih primjera.
Enver Muratović, šef Odjela vanjskotrgovinske politike u Ministarstvu vanjske politike i ekonomskih odnosa kaže da nakon Zenice i Tuzle, namjeravaju da "direktno od izvoznika slična iskustva žele da čuju i u Bihaću, Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom". Među privrednicima sa pek čulo da "država često sluša, ali i ne posluša privrednike"
Šef odsjeka za privredu u tom Ministarstvu savo Marjanac istakao je jučer da je potrebna akcija države, prije svega zbog evidentne recesije i krize koja uzrokuje smanjenje izvoza, te da je njihov zadatak da identifikuju sve necarinske probleme koje izvoznici imaju".
- Bh. izvoznik na srbijanskoj mora da uradi analizu vode u maloj, srednjoj i velikoj flaši, sa ovakvim ili onakvim aditivima, ako nije dovoljna ta, potrebna je i dodatna analiza u Beogradu. Sve to puno košta, a roba stoji na granici. S druge strane, roba iz Srbije u BiH ulazi bez ikakvog zadržavanja i kontrole, kazali su jučer učesnici skupa. Ipak, kao ni u nizu sličnih skupova, privrednici jučer nisu mogli čuti konkretne rokove i termin kad će država učiniti nešto konkretno na njihovoj zaštiti.
Postovi
