Iako zvanično postoji manje od godine, spomenik prirode Tajan kod Zavidovića, koji se prostire na pedeset kvadratnih kilometara, privlači pažnju istražitelja i ljubitelja prirode, prije svih speleologa, zbog velikog broja pećina.
- U Ukrasnoj pećini u potoku Suha je otkrivena nova životinjska vrsta koja je nazvana Tajanska pećinska mokrica (latinski: Cyphonethes tajanus). Time je svijet bogatiji za još jednu vrstu u opštem trendu nestanka mnogih vrsta zbog ekološke ugroženosti. Vrsta pripada rodu Cyphonethes, familiji Trichoniscidae, a najbliža (najsrodnija) joj je takođe pećinska vrsta Cyphonethes biseriatus poznata iz više pećina u istočnoj Hercegovini, zapadnoj Srbiji, sa sjeveroistoka Crne Gore i iz jedne pećine sjeverno od Skoplja. Ima je samo na Tajanu, dok familija kojoj pripada ova vrsta se tretira kao vrlo stara i poznata upravo po priličnom broju pećinskih vrsta, kojih je najviše na Balkanskom poluostrvu, kazao nam je Admir Bajraktarević, sekretar Kluba "Atom" .
Članovi speleološke sekcije Sportskog i naučno-istraživačkog kluba «Atom» iz Zavidovića u saradnji sa stručnjacima iz cijele Evrope već dvadeset osam godina sistematski istražuje ovo područje. U tom periodu istraženo je gotovo stotinu speleoloških objekata od kojih je najduži i najdublji sistem «Jama Atom-Ponor kod brvnare» koji je do sada istražen u dužini dva kilometra kilometra i 220 metara dubine.
Ovim je Tajan osim mnogih endemskih i rijetkih biljnih vrsta, poput bosanskog ljiljana, gregersenove mlječike, bosanske perunike, bosanske zvončike, ljiljana zlatana, te Beckove ljubičice, bogatiji za još jednu endemsku životinjsku vrstu. Osim članova «Atoma» u ovim istraživanjima su sudjelovali stručnjaci Lada Lukić-Bilela iz Sarajeva, Slavko Polak iz Postojne (Slovenija), Tonči Rađa iz Splita (Hrvatska), dr Ivo Karaman iz Novog Sada (Srbija). Kako nam je kazao Bajraktarević, istraživanja su i pored teških zimskih uslova nastavljena.
- U Ukrasnoj pećini u potoku Suha je otkrivena nova životinjska vrsta koja je nazvana Tajanska pećinska mokrica (latinski: Cyphonethes tajanus). Time je svijet bogatiji za još jednu vrstu u opštem trendu nestanka mnogih vrsta zbog ekološke ugroženosti. Vrsta pripada rodu Cyphonethes, familiji Trichoniscidae, a najbliža (najsrodnija) joj je takođe pećinska vrsta Cyphonethes biseriatus poznata iz više pećina u istočnoj Hercegovini, zapadnoj Srbiji, sa sjeveroistoka Crne Gore i iz jedne pećine sjeverno od Skoplja. Ima je samo na Tajanu, dok familija kojoj pripada ova vrsta se tretira kao vrlo stara i poznata upravo po priličnom broju pećinskih vrsta, kojih je najviše na Balkanskom poluostrvu, kazao nam je Admir Bajraktarević, sekretar Kluba "Atom" .
Članovi speleološke sekcije Sportskog i naučno-istraživačkog kluba «Atom» iz Zavidovića u saradnji sa stručnjacima iz cijele Evrope već dvadeset osam godina sistematski istražuje ovo područje. U tom periodu istraženo je gotovo stotinu speleoloških objekata od kojih je najduži i najdublji sistem «Jama Atom-Ponor kod brvnare» koji je do sada istražen u dužini dva kilometra kilometra i 220 metara dubine.
Ovim je Tajan osim mnogih endemskih i rijetkih biljnih vrsta, poput bosanskog ljiljana, gregersenove mlječike, bosanske perunike, bosanske zvončike, ljiljana zlatana, te Beckove ljubičice, bogatiji za još jednu endemsku životinjsku vrstu. Osim članova «Atoma» u ovim istraživanjima su sudjelovali stručnjaci Lada Lukić-Bilela iz Sarajeva, Slavko Polak iz Postojne (Slovenija), Tonči Rađa iz Splita (Hrvatska), dr Ivo Karaman iz Novog Sada (Srbija). Kako nam je kazao Bajraktarević, istraživanja su i pored teških zimskih uslova nastavljena.
Postovi
