Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija «Lastavica» održat će se tokom vikenda na istoimenom dovištu, na granici općina Zenica i Kakanj.
Okupljanja na Lastavici su istrgnuta iz zaborava i vraćaju se svojim korijenima, nakon zabrane poslije Drugog svjetskog rata. Očekuje se da će ove godine dovište posjeti više od dvadeset hiljada vjernika.
Vjerski di
o manifestacije počinje u subotu, nakon akšam namaza, a završetak je predviđen u nedjelju, učenjem ''Lastavičke dove'' nakon podnevne molitve.
Mevlud na Lastavici poseban je i jer se tradicionalno uči na turskom jeziku u znak zahvalnosti i sjećanja na sultana Fatiha, koji je prema sačuvanoj predaji dolazio na Lastavicu i ponudio lokalnom stanovništvu da u miru i dragovoljno prihvate islam. Tradicija dalje kaže da su Bošnjaci prihvatili ovaj sultanov prijedlog uz uvjet da im u tradiciji ostane Lastavica, što je sultan Fatih prema ovoj predaji prihvatio. Njegov primjer nisu slijedile komunističke vlasti, koje su Lastavicu zabranile nakon Drugog svjetskog rata.
Okupljanje vjernika na Lastavici datiraju još iz vremena Bogumila, koji su prvog ponedjeljka u mjesecu avgustu, na Aliđun, na prigodan način zahvaljivali Bogu na prinosima koje im je ta godina donijela.
Okupljanja na Lastavici su istrgnuta iz zaborava i vraćaju se svojim korijenima, nakon zabrane poslije Drugog svjetskog rata. Očekuje se da će ove godine dovište posjeti više od dvadeset hiljada vjernika.
Vjerski di
o manifestacije počinje u subotu, nakon akšam namaza, a završetak je predviđen u nedjelju, učenjem ''Lastavičke dove'' nakon podnevne molitve.Mevlud na Lastavici poseban je i jer se tradicionalno uči na turskom jeziku u znak zahvalnosti i sjećanja na sultana Fatiha, koji je prema sačuvanoj predaji dolazio na Lastavicu i ponudio lokalnom stanovništvu da u miru i dragovoljno prihvate islam. Tradicija dalje kaže da su Bošnjaci prihvatili ovaj sultanov prijedlog uz uvjet da im u tradiciji ostane Lastavica, što je sultan Fatih prema ovoj predaji prihvatio. Njegov primjer nisu slijedile komunističke vlasti, koje su Lastavicu zabranile nakon Drugog svjetskog rata.
Okupljanje vjernika na Lastavici datiraju još iz vremena Bogumila, koji su prvog ponedjeljka u mjesecu avgustu, na Aliđun, na prigodan način zahvaljivali Bogu na prinosima koje im je ta godina donijela.
Postovi
