Vijećnici Općinskog vijeća Zenica osuli su "paljbu" jučer po nadležnim u Općini, smatrajući da je materijal za sjednicu i Izvještaj o stanju na deponiji otpada Rača, smatrajući Izvještaj blijedom kopijom dosadašnjih izvještaja, bez konkretnih zadataka i obaveza. Cijela rasprava je obavljena svega dva - tri kilometra vazdušne linije od deponije, iznad koje se i jučer vio gusti bijeli dim od neprestanih lokalnih požara na deponiji smeća, koja graniči sa deponijom otpadnog pepela i željeza.
- U pripremi je protokol sa Arcelor Mittalom oko sanacije Rače i taj problem uskoro bi mogao biti potpuno riješen, nakon što budu gotovi projekti, koncesionari, za što će ukupno biti izdvojeno oko 800.000 KM, kazao je vijećnicima savjetnik načelnika Muhamed Pašić.
Izjava bi zvučala optimistično, da takve izjave ekipa "Dnevnog avaza" nije dobila od čelnika Općine i samog Pašića u januaru ove, te oktobru, a prije toga i julu prošle godine. I jučer su, na sjednici Vijeća, ponuđeni samo zaključci, bez rokova, izvršilaca, obaveza, ali i sankcija.
- Općina Zenica i (tadašnji) Mittal Steel Zenica dogovorili su da sufinansiraju sanaciju, drenažu i "ustabiljenje" deponije Rača, na kojoj se na 650 hiljada kvadratnih metara nalazi otpad, koji godinama nelegalno i izlažući se velikoj opasnosti, kopaju pojedinci, pa i firme. Izvlačenje otpadnog željeza i nus-produkata sa deponije je nelegalno i na potezu trebaju biti inspekcija i policija, kazao nam je u tri navrata savjetnik načelnika Zenice Muhamed Pašić.
Tadašnji općinski tim, koji je on predvodio, je dogovorio da Općina i Mittal "popola" plate drenažu, ograđivanje, te zaustavljanje "proklizavanja" deponije. Mittal ima pravo raspolaganja nad 240, a Općina skoro 400 hiljada kvadrata deponije, na kojoj dnevno i do 200 osoba kopa, tragajući za ostacima željeza, ali i ugljem. - Nakon što se deponija ogradi i sanira, predloženo je da se put za naselje Gradišće, koji prolazi kroz deponiju, izmjesti, jer bi to olakšalo nadzor nad deponijom. Općina će izdati koncesiju za pregled i eksploataciju sa deponije, a onaj ko je dobije, morati će se pridržavati sigurnosnih mjera, kaže Pašić.
- Priče o "socijalnoj bombi" jer se radom na deponiji prehranjuje nekoliko stotina porodica su izgovor za privatnike koji se bogate na tuđoj muci. Dok kopač zaradi pet do deset maraka, privatnici koji "unajmljuju robove" zarade i do 5.000 KM dnevno, kaže za naš list jedan od učesnika u otkupu željeza i uglja.
- U pripremi je protokol sa Arcelor Mittalom oko sanacije Rače i taj problem uskoro bi mogao biti potpuno riješen, nakon što budu gotovi projekti, koncesionari, za što će ukupno biti izdvojeno oko 800.000 KM, kazao je vijećnicima savjetnik načelnika Muhamed Pašić.
Izjava bi zvučala optimistično, da takve izjave ekipa "Dnevnog avaza" nije dobila od čelnika Općine i samog Pašića u januaru ove, te oktobru, a prije toga i julu prošle godine. I jučer su, na sjednici Vijeća, ponuđeni samo zaključci, bez rokova, izvršilaca, obaveza, ali i sankcija.
- Općina Zenica i (tadašnji) Mittal Steel Zenica dogovorili su da sufinansiraju sanaciju, drenažu i "ustabiljenje" deponije Rača, na kojoj se na 650 hiljada kvadratnih metara nalazi otpad, koji godinama nelegalno i izlažući se velikoj opasnosti, kopaju pojedinci, pa i firme. Izvlačenje otpadnog željeza i nus-produkata sa deponije je nelegalno i na potezu trebaju biti inspekcija i policija, kazao nam je u tri navrata savjetnik načelnika Zenice Muhamed Pašić.
Tadašnji općinski tim, koji je on predvodio, je dogovorio da Općina i Mittal "popola" plate drenažu, ograđivanje, te zaustavljanje "proklizavanja" deponije. Mittal ima pravo raspolaganja nad 240, a Općina skoro 400 hiljada kvadrata deponije, na kojoj dnevno i do 200 osoba kopa, tragajući za ostacima željeza, ali i ugljem. - Nakon što se deponija ogradi i sanira, predloženo je da se put za naselje Gradišće, koji prolazi kroz deponiju, izmjesti, jer bi to olakšalo nadzor nad deponijom. Općina će izdati koncesiju za pregled i eksploataciju sa deponije, a onaj ko je dobije, morati će se pridržavati sigurnosnih mjera, kaže Pašić.
- Priče o "socijalnoj bombi" jer se radom na deponiji prehranjuje nekoliko stotina porodica su izgovor za privatnike koji se bogate na tuđoj muci. Dok kopač zaradi pet do deset maraka, privatnici koji "unajmljuju robove" zarade i do 5.000 KM dnevno, kaže za naš list jedan od učesnika u otkupu željeza i uglja.
Postovi
