Donji dom britanskog parlamenta je početkom sedmice odbacio amandman kojim se zabranjuje stvaranje hibridnih ljudsko-životinjskih embriona, čime se omogućuje njihova upotreba u istraživačke svrhe, kao sredstva u procesu razvoja lijekova za rak i oboljenja poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, prenio je BBC. Odobreni prijedlog zakona omogućava regulirana istraživanja u sklopu kojih će se koristiti hibridni embrioni, kod kojih je jezgro ljudske ćelije umetnuto u jajnu ćeliju životinja, uz uzgajanje od najviše četrnaest dana, n
akon čega mogu biti uništeni.
Jedina ustanova u BiH, u kojoj je moguće eksperimentisanje ovakve vrste je zenički Centar za humanu reprodukciju, pri Kantonalnoj bolnici Zenica, a prvi čovjek ustanove, dr. Ermin Čehić, kaže da na žalost stručnjaka, ali i pacijenata, "naša država jako daleko od razumjevanja, a time i zakonskog uokvirivanja ove materije". - Mi već tri godine apelujemo da država, entiteti ili kantoni, pa makar i jedan Kanton kao primjer za ostale, donese Zakon o radu sa ljudskim gametima, jer sada imamo pravnu situaciju da sve što je zabranjeno u svijetu možete eksperimentisati nekažnjeno u BiH. Naš prijedlog zakona, usaglašen sa etičkim vijećem i vjerskim zajednicama kupi prašinu u nekoj ladici Vijeća ministara, kaže dr. Čehić, koji je sa dr. Miodragom Stokovićem, vodećim britanskim i svjetskim stručnjakom u oblasti terapeutskog kloniranja, a potiče sa ovih prostora, uspostavio saradnju, čime je Centar za humanu reprodukciju postao dio globalne mreže za istraživanje u ovoj oblasti.
- Odluka britanskog parlamenta je za nauku dobra, ali poznato je da je svako dobro iskustvo u nauci kasnije zloupotrebljeno. Još od grčke mitologije kombinacije životinja i ljudi ove druge su nagonile na užas, prezir. Naučno gledajući potrebno je provjeriti zašto morski pas ne obolijeva od raka, koji dio genoma je kod nekih životinja zaslužan što su otporne na radijaciju, poput žohara, na ujed zmije, kao što je koza. Neke životinje uspjevaju izolovati strano tijelo i zacijeliti rane, poput vepra, a neke ne mogu slagati masno tkivo, jer ga troše. Sve su to stvari na koje se može dobiti odgovor, ali onda postoji realna mogućnost neki kvazi-naučnik u potrazi za nadljudima ne stvori neljude, posve drugu vrstu, kaže Čehić. On istiće da su "hibridni kukuruz, pšenica, pa i genetski modificiran paradajz sa genima ribe koji mu daju otpornost na nevrijeme danas svakodnevnica, ali ne treba zaboraviti i da hibridni proizvodi nemaju reproduktivne sposobnosti".- Konkretno, dva nadčovjeka mogu kreirati - ko zna šta? To je najveće, najteže i najgore pitanje pred naukom, ali i društvom, jer ako stvorimo mogućnost da ljudi ne oboljevaju od nečega, šta će biti sa onom "vrstom" koja je rođena prije otkrića. Hoće li onda nadljudi pokušati da "očiste svoje redove", pita se zenički stručnjak.
akon čega mogu biti uništeni.Jedina ustanova u BiH, u kojoj je moguće eksperimentisanje ovakve vrste je zenički Centar za humanu reprodukciju, pri Kantonalnoj bolnici Zenica, a prvi čovjek ustanove, dr. Ermin Čehić, kaže da na žalost stručnjaka, ali i pacijenata, "naša država jako daleko od razumjevanja, a time i zakonskog uokvirivanja ove materije". - Mi već tri godine apelujemo da država, entiteti ili kantoni, pa makar i jedan Kanton kao primjer za ostale, donese Zakon o radu sa ljudskim gametima, jer sada imamo pravnu situaciju da sve što je zabranjeno u svijetu možete eksperimentisati nekažnjeno u BiH. Naš prijedlog zakona, usaglašen sa etičkim vijećem i vjerskim zajednicama kupi prašinu u nekoj ladici Vijeća ministara, kaže dr. Čehić, koji je sa dr. Miodragom Stokovićem, vodećim britanskim i svjetskim stručnjakom u oblasti terapeutskog kloniranja, a potiče sa ovih prostora, uspostavio saradnju, čime je Centar za humanu reprodukciju postao dio globalne mreže za istraživanje u ovoj oblasti.
- Odluka britanskog parlamenta je za nauku dobra, ali poznato je da je svako dobro iskustvo u nauci kasnije zloupotrebljeno. Još od grčke mitologije kombinacije životinja i ljudi ove druge su nagonile na užas, prezir. Naučno gledajući potrebno je provjeriti zašto morski pas ne obolijeva od raka, koji dio genoma je kod nekih životinja zaslužan što su otporne na radijaciju, poput žohara, na ujed zmije, kao što je koza. Neke životinje uspjevaju izolovati strano tijelo i zacijeliti rane, poput vepra, a neke ne mogu slagati masno tkivo, jer ga troše. Sve su to stvari na koje se može dobiti odgovor, ali onda postoji realna mogućnost neki kvazi-naučnik u potrazi za nadljudima ne stvori neljude, posve drugu vrstu, kaže Čehić. On istiće da su "hibridni kukuruz, pšenica, pa i genetski modificiran paradajz sa genima ribe koji mu daju otpornost na nevrijeme danas svakodnevnica, ali ne treba zaboraviti i da hibridni proizvodi nemaju reproduktivne sposobnosti".- Konkretno, dva nadčovjeka mogu kreirati - ko zna šta? To je najveće, najteže i najgore pitanje pred naukom, ali i društvom, jer ako stvorimo mogućnost da ljudi ne oboljevaju od nečega, šta će biti sa onom "vrstom" koja je rođena prije otkrića. Hoće li onda nadljudi pokušati da "očiste svoje redove", pita se zenički stručnjak.
Postovi
