Cijene aluminija i čelika u svijetu padaju iz mjeseca u mjesec, pa se sa pravom postavlja pitanje kako se svjetski poslovni trendovi odražavaju na bh. prilike.
Nakon sumornih najava proizvođača aluminija u svijetu, te ogromnog pada vrijednosti aluminija na Londonskoj berzi, postalo je jasno da će se globalna kriza tržišta drastično odraziti i na mostarski Aluminij, tim prije što je Podgorička tvornica Aluminija (KAP) u velikoj krizi i dioničari panično traže smanjenje proizvodnje kako bi se smanjili gubici uzrokovoni promjenama cijena sirovina i gotovih proizvoda na berzama roba u svijetu. Cijena aluminija na Londonskoj berzi za tri mjeseca je sa 3.300 dolara pala na 2.250 dolara, a cijena sirovina je za to vrijeme ostala ista ili se povećala. Uz to cijena struje je ostala ista ili je povećana, nafta pojeftinjuje znatno sporije nego u svijetu, a petrol koks je još skuplji.
Na naš upit da slične parametre iznesu u Arcelor Mittal Zenica, u pisanom odgovoru prvog čovjeka M. K. Šrinivasana, dobijenom putem portparola, navodi se da kriza "ArcelorMittal Zenica selektivno reducira proizvodnju na određenim tržištima kako bi prilagodila ponudu trenutnom nivou potražnje".
- Ovo je privremena mjera koja je odgovor na globalnu ekonomsku krizu. Kompanija pažljivo prati događaje, i pravovremeno će objaviti obavještenja o budućim planovima vezanim za proizvodnju. Imajući u vidu da se situacija u zeničkoj željezari potpuno promijenila nakon projekta Fenix, nije moguće porediti trenutni obim proizvodnje sa proizvodnjom u ranijim periodima. Na kraju će puni kapacitet željezare iznositi dva miliona tona, skoro duplo više od kapaciteta koji je imala prije projekta Fenix, kažu u AMZ.
Odgovoreno nam je i da ArcelorMittal određuje cijenu svojih proizvoda u skladu sa preovlađujućim uvjetima na tržištu, ali da kompanija ne otkriva
detalje svojih trgovinskih ugovora sa klijentima. Oko 60 procenata proizvodnje iz Zenice se izvozi klijentima van Bosne i Hercegovine i očekivano je da se taj nivo i održi.
- Naš prioritet naredne godine će biti nastavak razvoja integralne proizvodnje nakon njenog pokretanja, uključujući i implementaciju programa vrijednog šesdeset miliona eura za poboljšanje ekološke kontrole.
Ako već neće javno, M. K. Šrinivasan je smanjenje proizvodnje priznao u internim novinama ArcelorMittala nazvanim "1".
- Nažalost, poslovanje u trećem kvartali (juli - septembar) nije bilo zadovoljavajuće. Bićemo ispod našeg proizvodnog budžeta i nivoa prodaje. Tržište je krenulo silaznom linijom. Četvrti kvartal je vrlo izazovan, kazao je Šrinivasan obraćajući se radnicima.
Ipak, plan će biti ispunjen, navode u kompaniji, a to znači d aće nakon 358, ove godine biti izvezeno 382 hiljade tona gotovih proizvoda, a da će 65 posto proizvoda biti izvezeno van BiH. Od izvozne cifre, osamdeset posto ide u zemlje bivše Jugoslavije.
Ipak, udar na proizvođače čelika nije toliko jak, kao na aluminij. Naime, cijene čelika na svjetskom tržištu skočile su od početka prošle godine za 70 posto, da bi tek posljednja dva mjesca zabilježile pad od 10 do 25 posto. "Nazidane" cijene nisu još ni blizu prošlogodišnjih, tako da se više može govoriti o manjoj zaradi, nego gubicima.
Od 19. do 28. septembra radnici ArcelorMittala Zenica mogli su kupiti dionice svoje firme po cijeni nižoj od cijene na berzi. Ova prilika je pružena za svih 320 hiljada radnika u svim firmama u vlasništvu Lakšmija Mittala. U Zenici ne žele objaviti rezultate prodaje, koja je ocijenjena "pokušajem da se pomogne gazda koji je izgubio desetine milijardi dolara krahom svjetskih berzi".
Nakon što je nova Krivaja 1884 dobila drvnu masu jeftinije za 25 posto na period od šest godina, a razliku će pokriti federalna i Vlada Ze - do kantona, očekuje se da će slične zahtjeve, barem za energente, uputiti Mittal i Aluminij. Za sada nema naznaka da će se odobravati nove povlastice, recimo, za nižu cijenu električne energije.
Na naš upit da slične parametre iznesu u Arcelor Mittal Zenica, u pisanom odgovoru prvog čovjeka M. K. Šrinivasana, dobijenom putem portparola, navodi se da kriza "ArcelorMittal Zenica selektivno reducira proizvodnju na određenim tržištima kako bi prilagodila ponudu trenutnom nivou potražnje".
- Ovo je privremena mjera koja je odgovor na globalnu ekonomsku krizu. Kompanija pažljivo prati događaje, i pravovremeno će objaviti obavještenja o budućim planovima vezanim za proizvodnju. Imajući u vidu da se situacija u zeničkoj željezari potpuno promijenila nakon projekta Fenix, nije moguće porediti trenutni obim proizvodnje sa proizvodnjom u ranijim periodima. Na kraju će puni kapacitet željezare iznositi dva miliona tona, skoro duplo više od kapaciteta koji je imala prije projekta Fenix, kažu u AMZ.
Odgovoreno nam je i da ArcelorMittal određuje cijenu svojih proizvoda u skladu sa preovlađujućim uvjetima na tržištu, ali da kompanija ne otkriva
detalje svojih trgovinskih ugovora sa klijentima. Oko 60 procenata proizvodnje iz Zenice se izvozi klijentima van Bosne i Hercegovine i očekivano je da se taj nivo i održi.- Naš prioritet naredne godine će biti nastavak razvoja integralne proizvodnje nakon njenog pokretanja, uključujući i implementaciju programa vrijednog šesdeset miliona eura za poboljšanje ekološke kontrole.
Ako već neće javno, M. K. Šrinivasan je smanjenje proizvodnje priznao u internim novinama ArcelorMittala nazvanim "1".
- Nažalost, poslovanje u trećem kvartali (juli - septembar) nije bilo zadovoljavajuće. Bićemo ispod našeg proizvodnog budžeta i nivoa prodaje. Tržište je krenulo silaznom linijom. Četvrti kvartal je vrlo izazovan, kazao je Šrinivasan obraćajući se radnicima.
Ipak, plan će biti ispunjen, navode u kompaniji, a to znači d aće nakon 358, ove godine biti izvezeno 382 hiljade tona gotovih proizvoda, a da će 65 posto proizvoda biti izvezeno van BiH. Od izvozne cifre, osamdeset posto ide u zemlje bivše Jugoslavije.
Ipak, udar na proizvođače čelika nije toliko jak, kao na aluminij. Naime, cijene čelika na svjetskom tržištu skočile su od početka prošle godine za 70 posto, da bi tek posljednja dva mjesca zabilježile pad od 10 do 25 posto. "Nazidane" cijene nisu još ni blizu prošlogodišnjih, tako da se više može govoriti o manjoj zaradi, nego gubicima.
Od 19. do 28. septembra radnici ArcelorMittala Zenica mogli su kupiti dionice svoje firme po cijeni nižoj od cijene na berzi. Ova prilika je pružena za svih 320 hiljada radnika u svim firmama u vlasništvu Lakšmija Mittala. U Zenici ne žele objaviti rezultate prodaje, koja je ocijenjena "pokušajem da se pomogne gazda koji je izgubio desetine milijardi dolara krahom svjetskih berzi".
Nakon što je nova Krivaja 1884 dobila drvnu masu jeftinije za 25 posto na period od šest godina, a razliku će pokriti federalna i Vlada Ze - do kantona, očekuje se da će slične zahtjeve, barem za energente, uputiti Mittal i Aluminij. Za sada nema naznaka da će se odobravati nove povlastice, recimo, za nižu cijenu električne energije.
Postovi
