5.6.09

Povodom Dana zaštite okoline

Dogovorom iz Kjota državnici svijeta, svjesni klimatskih promjena donijeli su odluku o smanjenju za 5% šest stakleničkih gasova.

Rimskim dogovorom zemlje EU su donijele naknadnu odluku o smanjenju emisije ugljendioksida u narednom periodu za 20%.

Za to vrijeme, energetski lobi, na čelu sa ministrom Hećom, donijelo je odluku o proširenju i izgradnji novih termoelektrana na ugljen u Bugojnu i Kongori. Nasuprot tog lobija, načelnik Zenice potpisuje ugovor o izgradnji termoelektrane koja će za pogonsko gorivo koristiti zemni gas, čijim sagorijevanjem se ne oslobađaju štetne tvari. Ovaj način proizvodnje je znatno skuplji, ali zdravlje građana nema cijenu.

Zeleni BiH su u više navrata tražili instaliranje filtera u Arcelor Mittalu, a dolaskom komisije Evropska banka je utvrdila da uprava Mittala nije namjenski iskoristila kredite namijenjene zaštiti životne sredine. Mi smo tražili da koksara na kojoj radi samo 130 radnika prestane sa radom zbog nemogućnosti pročišćavanja sumpordioksida, a da radnike kompanija zaposli na druga radna mjesta. U državi u kojoj nema niti jedan doktor atomske fizike moguće je da Arcelor Mittal radioaktivni otpad drži u plastičnim buradima a da za to ne snosi nikakve posljedice, ali zato broj Zeničana sa karcinomom iz godine u godinu raste. Da bismo ušli u EU moramo zaštititi 16% teritorije u vidu parkova prirode i nacionalnih parkova. Vlasti su formalno proglasile 3% teritorije zaštićenom za što su primjer Vranica, Park prirode Babina, špilja Vjetrenica itd.

Bez saglasnosti državnih organa Emir Kusturica na području Nacionalnog parka Sutjeska koji je pod zaštitom države BiH gradi drven grad po uzoru na isti u Srbiji, bez reagovanja političara. BiH je jedina država u svijetu koja čak ni preko medija nije obilježila 22. maj Dan biodiverziteta (različitosti faune i flore) koji je u svijetu bio posvećen inverzivnim vrstama, u našem slučaju vrlo štetne biljke ambrozije.

Ta činjenica nije iznenađenje jer svi mediji u svojim informativnim emisijama mole građane da daju novčane priloge za liječenje oboljelih čineći, nesumnjivo, veliku humanost, ali ujedno daju do znanja da živimo u antisocijalnoj državi gdje je čovjek, kao vrsta, ugrožen.

Bez podrške medija ekolozima i nevladinim organizacijama koje se bave tom problematikom, ekološka svijest naših građana, ali i političara, neće se bitno popraviti.

Zenica, 05.06.2009. godine

ZA GLAVNI ODBOR ZELENIH BIH:

Prof. Akif Smajlović, ekolog