Mirsad Kaknjo već trideset dvije godine radi u Rudniku Zenica. Kaže, ništa se nije promjenilo. Tehnika, pomagala, tek odnedavno je dio starih lampi na šljemovima zamijenjen modernijim LED diodama. Mišljenje njegovog direktora, Senada Sarajlića, nije različito.
- Potrebno je 80 miliona KM da bi 800 rudara bilo sigurnije. Samo metanometrijska stanica, kakvu smo prije dvije godine ugradili u Staroj jami, a treba nam i za Raspotočje i Stranjane, košta 200 hiljada eura, bez PDV-a i crina. Jedan "samospasioc" za disanje je 500 KM, a rudar na sebi u jamu unese hiljadu KM opreme. osam stotina rudara, gotovo milion, samo za ljude. I onda se pojave informacije o milionskim ulaganjima. U Zenicu je uloženo 8, 5 miliona za osam godina, a to podrazumjeva i dinamit, te neke druge stavke koje nemaju veze sa sigurnošću, kaže Sarajlić.
Svoje obrazloženje o potrebnih 80 miliona KM, Sarajlić obrazlaže činjenicom da je većina opreme starija od 25 godina, te da više nemaju gdje nabaviti rezervnu opremu. Komorni otkop uglja, zastario i prevaziđen u svijetu, jedini je moguć u tri jame, jer samo za jedan "kombajn", uređaj za mehaničku pripremu rudarskog čela treba milion KM.
- Trebaju nam skupe čelične podgrade umjesto dr
venih, čeni umjesto komornog otkopa, humanizacija rada, nabavka niza opreme koje nemamo ili je stara. Od 19. vijeka se malo promjenilo u načinu rada, a većina novog je inicijativa ili snalaženje rudara i inžinjera, kaže Sarajlić.Rudar Josip Jajčević kaže da "ne sumnja da su milioni uloženi u rudnike, ali pita se "u koje".
- Slabo se ulaže u Zenicu, možda drugi rudnici i dobiju, ali vidim da se svi žale. Lična, osnovna sredstva su u redu, alis e radi kao prije 120 godina, kad je rudnik otvoren, kaže Jajčević. Borislav Milašinović kaže da je radio u Stranjanima i Raspotočju, a sada je u Staroj jami.
- Nabavka opreme me podsjeća na ove nove mobitele. oni jesu vrhunski, ali za rad u laboratoriji, kancelariji. Oni stari, odrndali, pokažu se najbolji na kiši. Tako i nama, nova oprema se brzo kvari, nenavikla na našu bijedu i jad, na teške uslove, kaže Borislav. Prvi sindikalac zeničkog rudnika Mehmed Oruč na čelu je osam stotina rudara, koji svakodnevno silaze u jame. U svakom trenu između 150 i 250 njih je pod zemljom.
- Ovih dana smo zatrpani željama i prijedlozima da nam se pomogne. Pozivam sada gopodina Komšića, Kebu, ministra Heću, direktora Jerlagića, da realiziraju bar dio obećanog i nama će biti super. zagarantovani su nam boljid ani ako urade pola onog što su obećali, kad nam je poginuo kolega, kaže Oruč.Federalni rudarski inspektor Ćamil Zaimović nakon provedenih dva dana u i oko jame Stranjani, u kojoj se dogodila nesreća u subotu ujutro, kaže da je "pozitivno iznenađen viđenim u jamama zeničkog rudnika", pojasnivši da je on kao stručnjak "svakodnevno u prilici da vidi sa kako teškim uvjetima se suočavaju rudari u BiH, pa zato njegovo mišljenje odudara od onih koji su rijetko u jamama".
- Moje kolege i ja vršimo redovne inspekcije po pitanju struje, ventilacije, općih uvjeta, naizmjenično svakih dva, tri mjeseca. U Stranjanima smo bili i u januaru. Sada smo zatekli veoma malo prašine, što je bila "sreća u protekloj nesreći", jer da je došlo do kontakta sa prašinom inače prisutnom u zraku u jamama, moglo je doći do eksplozije i mnogo više žrtava. Samo je redovno održavanje i prijegoran rad rudara spasio od veće nesreće, kaže Zaimović. Odlukom rudarskih inspektora, ulazak u jamu je ograničen na čete za spasavanje i pod izuzetnom kontrolom i nadzorom.
- Jama bi se mogla osposobiti i brže, ali uz mogućnost novih žrtava. Rudari su nam preči od rudnika. Zato idemo polako. Dolje se odvijaju još neki procesi, dolje, na 600 metara još se nešto dešava. Zato idemo sporije od planiranog, ali posao će biti obavljen, i to isključivo bez izlaganja ljudi novoj opasnosti, kaže Zaimović.
Postovi
