Od 1. lipnja u Hrvatskoj će se ukinuti odredba o 0 promila, pa će vozači ponovno moći voziti i imaju li do 0,5 promila alkohola u krvi, no to se neće odnositi na mlade i profesionalne vozače za koje će i dalje vrijediti potpuna zabrana alkohola tijekom vožnje, predložila je danas Vlada novim Zakonom o sigurnosti prometana cestama. Mladim vozačima zakon definira on
e od 16 do 24 godine, a oni u ukupnom broju vozača imaju udio od 11,5 posto, uzrokuju oko 20 posto ukupnog broja prometnih nesreća, a kada je riječ o najtežim nesrećama taj se udio penje na 23 posto. Mladi vozači od ukupnog broja nesreća koje se događaju zbog brzine izazovu njih 30 posto, a toliki je i njihov udio u ukupnom broju nesreća koje su prouzročili vozači pod utjecajem alkohola. Novi zakon, uz više iznose novčanih kazni, donosi i strože kazne za najteže prometne prekršaje, a za neke, kao alternativu, predviđa i zatvorske kazne. Alternativno su kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja - prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole, vožnja pod zabranom. Novina je prijedloga i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova - prvo se uvodi zabrana upravljanja vozilom na određeni rok, a ako vozač u pet godina od isteka te mjere ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke dozvole, te vozački ispit ponovno može polagati tek nakon dvije godine. Novim se zakonom, kaže ministar unutarnjih poslova Berislav Rončević, nastoji pojednostaviti i postupanje policijskih službenika i postići veća učinkovitost u sankcioniranju prekršaja, osobito naplatom novčane kazne, pa primjerice naplatom novčane kazne do 1.000 kuna na licu mjesta prekršitelji ne bi bili evidentirani. U paketu tri tzv. europska zakona, Vlada je, uz novi 
Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Saboru po hitnom postupku uputila i prijedlog zakona koji regulira radno vrijeme profesionalnih vozača, njihove obvezne odmore i uređaje za bilježenje u cestovnom prijevozu. Taj je zakon, kaže ministar prometa Božidar Kalmeta, okvir za uvođenje digitalnog tahografa kojega bi od početka iduće godine morala imati sva nova vozila mase veće od 3,5 tone i autobusi. Tahograf je uređaj koji zapisuje brzinu i prijeđeni put vozila, kao i vrijeme rada i odmora vozača, sva vozila mase iznad 3,5 tona, te autobusi moraju imati analogni tahograf , a od početka 2009. sva takva novoregistrirana vozila morat će imati digitalni tahograf. Treći Saboru upućeni EU prijedlog su izmjene Carinskog zakona koje bi stupile na
snagu 1. srpnja.Izmjene predviđaju skraćenje roka za plaćanje carinskog duga sa sadašnjih 30 na 10 dana, no, Carinska bi uprava, ističe ministar financija Ivan Šuker, pouzdanim gospodarskim subjektima mogla odobriti odgodu plaćanja do 30 dana.
e od 16 do 24 godine, a oni u ukupnom broju vozača imaju udio od 11,5 posto, uzrokuju oko 20 posto ukupnog broja prometnih nesreća, a kada je riječ o najtežim nesrećama taj se udio penje na 23 posto. Mladi vozači od ukupnog broja nesreća koje se događaju zbog brzine izazovu njih 30 posto, a toliki je i njihov udio u ukupnom broju nesreća koje su prouzročili vozači pod utjecajem alkohola. Novi zakon, uz više iznose novčanih kazni, donosi i strože kazne za najteže prometne prekršaje, a za neke, kao alternativu, predviđa i zatvorske kazne. Alternativno su kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja - prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole, vožnja pod zabranom. Novina je prijedloga i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova - prvo se uvodi zabrana upravljanja vozilom na određeni rok, a ako vozač u pet godina od isteka te mjere ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke dozvole, te vozački ispit ponovno može polagati tek nakon dvije godine. Novim se zakonom, kaže ministar unutarnjih poslova Berislav Rončević, nastoji pojednostaviti i postupanje policijskih službenika i postići veća učinkovitost u sankcioniranju prekršaja, osobito naplatom novčane kazne, pa primjerice naplatom novčane kazne do 1.000 kuna na licu mjesta prekršitelji ne bi bili evidentirani. U paketu tri tzv. europska zakona, Vlada je, uz novi 
Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Saboru po hitnom postupku uputila i prijedlog zakona koji regulira radno vrijeme profesionalnih vozača, njihove obvezne odmore i uređaje za bilježenje u cestovnom prijevozu. Taj je zakon, kaže ministar prometa Božidar Kalmeta, okvir za uvođenje digitalnog tahografa kojega bi od početka iduće godine morala imati sva nova vozila mase veće od 3,5 tone i autobusi. Tahograf je uređaj koji zapisuje brzinu i prijeđeni put vozila, kao i vrijeme rada i odmora vozača, sva vozila mase iznad 3,5 tona, te autobusi moraju imati analogni tahograf , a od početka 2009. sva takva novoregistrirana vozila morat će imati digitalni tahograf. Treći Saboru upućeni EU prijedlog su izmjene Carinskog zakona koje bi stupile na
snagu 1. srpnja.Izmjene predviđaju skraćenje roka za plaćanje carinskog duga sa sadašnjih 30 na 10 dana, no, Carinska bi uprava, ističe ministar financija Ivan Šuker, pouzdanim gospodarskim subjektima mogla odobriti odgodu plaćanja do 30 dana. Ljubljana - U Sloveniji se od danas naplaćuju 20 do 70 posto veće kazne za saobraćajne prekršaje. Za prekoračenje brzine u naseljenom mjestu do 10 kilometara na sat kazna iznosi 80 eura, preko 10 kilometara na sat 250 eura i tri kaznena poena, a preko 30 kilometara na sat 1.000 eura i devet kaznenih poena.Za prekoračenje brzine izvan naselja kazne su od 120 do 380 eura, a na autoputevima od 100 do 300 eura.Za one koji voze u alkoholiziranom stanju kazne su od 150 do 800 eura, zavisno od količine konzumiranog alkohola, a svaka kazna donosi i kaznene poene.Protiv ovako drastičnog kažnjavanja vozača u Parlamentu Slovenije (Državni zbor) bili su poslanici
opozicije, čiji je glavni argument da ni dosadašnja povećanja kazni nisu urodila bezbjednijim saobraćajem, već su samo doprinijela punjenju državnog budžeta.Poslanici su dodali da bi država, umjesto represije, morala pokazati veći angažman u dovršenju autoputeva i popravci putne mreže u državi, kao i u povećanju saobraćajne kulture učesnika u saobraćaju.
opozicije, čiji je glavni argument da ni dosadašnja povećanja kazni nisu urodila bezbjednijim saobraćajem, već su samo doprinijela punjenju državnog budžeta.Poslanici su dodali da bi država, umjesto represije, morala pokazati veći angažman u dovršenju autoputeva i popravci putne mreže u državi, kao i u povećanju saobraćajne kulture učesnika u saobraćaju.
Postovi
