Zatvor, Rudnik, Izbori

Slideshow - Zatvor, Rudnik, Izbori (Zenica, 2008. - www.dzonlic.com)

Fotosi :
Dado Ruvić (AS, Gracia),
Damir Šagolj (Reuters)
Muzika:
Zabranjeno Pušenje - Abid, Zenica Blues,
Dubioza kolektiv - Firma illegal
Lokacije:
Izbori - Zenica, sjedište SDA,
Rudnik - Stara Jama Rudnika Zenica
Zatvor - Kazneno popravni Zavod Zenica
trajanje:
9 minuta, 38 sekundi
Težina fajla:
11, 64 MB
Video format :
WMV - windows media video

Osiguranje

Redakciji "Dnevnog avaza" se obratilo nekoliko čitalaca sa područja ZDK, kazavši da im, prilikom registracije vozila, na šalterima Policijskih uprava službenici zahtjevaju kao dokaz i uplatnicu sa plaćenim cijelim iznosom osiguranja, čime su onemogućeni da koriste pogodnosti i plaćanje u ratama, koje su pojedina osiguravajuća društva nudila.

Građani su u nedoumici da li se radi o (samo)volji službenika ili novom zakonu, pa smo odgovor potražili u Sektoru administracije MUP-a Ze - do kantona.

- Zakon o osiguranju od auto - odgovornosti FBiH, donesen u prvoj polovini ove godine, jasno definira da je potrebno uplatiti cijeli iznos auto - osiguranja, prije registracije motornog vozila. Prema tome, službenici u Policijskim upravama postupaju striktno po zakonskoj odredbi, kazao je za "Dnevni avaz" Nedžib Smajlović, portparol MUP-a ZDK.

Ovu neugodnu "novost" nam je potvrdio i Ismet Brdarević iz poslovnice "Euroherca" u Zenici, kazavši da je obaveza osiguranika da uplati cijeli iznos, kako osiguranja, tako i tehničkog pregleda.

- Pojedina osiguranja vlastitim sredstvima i upotrebom "keša" nakon uplate "stipendiraju" vozače, dajući im svakojake popuste, ali tada nastaje problem pri eventualnoj naplati štete. Većina osiguranja u FBiH upoznata su sa tom odredbom i tako postupamo, kazao nam je Brdarević.

Povlastice

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) je jučer usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojim je regulisano da se osiguraju prava za djecu porodica šehida i poginulih boraca i sa više od 25 godina starosti, u oblasti stipendiranja, dobijanja penzija za vrijeme studiranja i rješavanja stambenog pitanja, potvrdio je ministar za boračka pitanja ZDK Sejad Nalić.

- Time je omogućeno dalje školovanje, ali i dobijanje stana za djecu koja redovno pohađaju studij, a nisu ga okončali sa 25. rođendanom, ali i dodatna prava za djecu umrlih branitelja, kazao je Nalić, dodavšid a će Zakon stupiti na snagu nakon javne rasprave i njegovog usvajanja u skupštini ZDK.

Minus

Zaključno sa jučerašnjim jutrom, manjak u budžetu Ze - do kantona iznosio je 37 miliona KM, a planirano punjenje budžeta izvršeno je samo sa 85 posto, uključujući i lošije rezultate u tradicionalno dobrom oktobru, kazao je nakon sjednice Vlade ZDK ministar finansija Mirsad Šaranović.

Alarmantno stanje i najavu "stezanja kaiša" Šaranović objašnjava gubitkom carinskih prihoda usljed potpisivanja Sporazuma o bh. pridruživanju (SAA) Evropskoj uniji, većem "zahvatanju" administracije institucija BiH, te negativnom dejstvu inflacije na poslovanje privrede i uprave ZDK.

- Usporen je i intenzitet razvoja privrede, a uvođenje novih obaveza od strane Federacije, poput Kolektivnih ugovora i davanja demobilisanim, koji nisu bili planirani, dodatno su opteretili budžet. Vlada je donijela odluku da se svima koji primaju plaće iz budžeta, dakle Upravi, te institucijama iz obrazovanja, zdravstva i uprave, naloži da do daljnjeg obustave primanje novih zaposlenika, te da prema zakonskim odredbama, sve uposlenike koji imaju ispunjene uvjete za penzionisanje, upute u penziju. Donesen je još niz drugih mjera na "stezanju kaiša", koje će biti provedene odmah, ali pretpostavljamo da izvršenje budžeta do kraja godine neće biti znatno veće od postojećih 85 posto, kazao je Šaranović.

Ćilimi

U Muzeju grada Zenice otvorena je izložba „Vrandućki ćilim". Radovi, nastali uokviru radionice projekta „Tragovima bosanskog kraljevstva" tokom oktobra.

Muzej grada Zenice organizovao je radionicu u cilju očuvanja tradicionalnog tkalačkog zanata, koja je održana u bosanskoj kući, u naselju Vranduk, nedaleko od srednjovjekovne utvrde.

Dvadesetak žena, polaznica udruženja „Vrandučka ašlama", „Naš Most" i „Svjetlost" pod vodstvom tkalje Zehre Fetić iz Vranduka učilo je svladati osnove tkanja na stolnom tipu vertikalnog stana za tkanje. Budući je Vranduk stoljećima poznat kao mjesto gdje su njegovali i razvijali tkalački zanat upravo je ova lokacija odabrana za organizaciju radionice tkanja.

- Na taj način nastojao se pružiti doprinos sprečavanju sigurnog izumiranja ovog zanata, jer su u lokalnoj zajednici preostale tek dvije tkalje. Vrandučki ćilim je prepoznatljiv po pravilnoj geometrijskoj strukturi i autentičnom koloritu.
Izložba radova polaznica radionice tek je simboličan čin u prilog očuvanju tkalačke tradicije u Vranduku, kazao nam je Adnadin Jašarević, direktor zeničkog Muzeja.

Kazaljke

Proljetna i jesenja promjena vremena utiču na učestalost srčanih udara, poručuju švedski stručnjaci s Instituta Karolinska.

Njihovo istraživanje pokazuje da u prva tri dana poslije proljetne promjene vremena (kad se noćni odmor smanjuje za jedan sat) ima više infarkta nego ostalim danima tokom godine, izvještava Reuters.

S druge strane, kod jesenje promjene vremena (kad se noćni odmor produžava za sat) broj infarkta se smanjuje.

"Naši podaci ukazuju da bi osetljivim ljudima činilo dobro da izbjegavaju iznenadne promjene svoga biološkog ritma", kaže dr. Imre Janszky s poznatoga švedskog instituta.

Primijećeno je da su na ove promjene izgleda osjetljivije žene - kod njih se učestalost infarkta kod proljetne promjene vremena povećava više nego kod muškaraca. Osim toga, kod muškaraca se pri jesenjoj promjeni vremena učestalost infarkta smanjuje više nego kod žena.

Učinak promjene dnevne satnice veći je kod mlađih ljudi, nego kod onih starijih od 65 godina. Pretpostavlja se da je to zato što su mlađi ograničeniji poslovnim rasporedom, dok je dnevni raspored starijih fleksibilniji.

U svijetu više od 1,5 milijardi ljudi živi u zemljama koje pribjegavaju promjeni dnevne satnice radi većeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije.

Stipendije

Rektor Univerziteta Zenica, prof.dr. Sabahudin Ekinović i direktor preduzeća «Bjorge AS» iz Norveške, dr. Johan Fredriksson, potpisali su sinoć Protokol o saradnji.

Kako je izjavio Edin Begović, koordinator ovog projekta, saradnja će se ogledati naučno - istraživačkim radom u vidu numeričkih analiza, proračuna ili verifikacija.

Tokom svečanosti, dr. Fredriksson dodijelio je stipendije Ernadu Deliću i Sanji Jurić, studentima Mašinskog fakulteta Univerziteta u Zenici.

Potpisivanju Protokola o sradnji, prisustvovali su i norveški ambasador u BiH Jan Braathu i načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović.

Vatrogasci

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zenica od 1. do 8. novembra organizuje prijem novih pripadnika Vatrogasne jedinice DVD-a.

«Zainteresovani kandidati proći će stručnu obuku po planu za sticanje zvanja vatrogasac. Pozvali smo zainteresovane pravne subjekte i javne ustanove čiji uposlenici trebaju obuku za stručno zvanje vatrogasac, da se prijave jer će zvanična obuka započeti po prijemu novih pripadnika koji ispunjavaju uslove», izjavio je Munir Pojskić, sekretar DVD Zenica.

Budući dobrovoljci vatrogasci trebaju biti državljani BiH, stariji od 18 godina, da posjeduju najmanje III stepen srednjeg obrazovanja, da nisu kažnjavani i da su psiho-fizički sposobni za obavljanje vatrogasnih zadataka.

Ragbi

U nastavku takmičenja u Regionalnoj ragbi ligi zenički Čelik će u nedjelju odigrati uzvratnu utakmicu sa mađarskom ekipom ''Battai Buldogok''.Ragbijaši Čelika su favoriti u ovom meču nakon dobre igre u prvoj utakmici kada je rezultat bio 19:19. U slučaju pobjede Čelik će se u ovom međunarodnom takmičenju, u kojem još nastupaju klubovi iz Hrvatske, Bugarske, Srbije, Madžarske i BiH, izboriti će prolaz u drugi krug, gdje bi se susreo sa mađarskim prvakom Esztergomom.
Za ekipu Čelika će nastupiti kapiten ekipe Damir Razić, Ajanović, Deljkić, Bašić, Mušinović, Uzunović, Pojskić, Selimbegović, Zadić, Kapić, Ćerim, Smriko, Tufekčić, Selimspahić, Bešo, Muratović, Karabegović, Trako, Keserović, Kokić, Sinanović i Kobić.
Trener Safet Ćerim za ovu utakmicu ima znatno jači sastav nego u prvoj utamici u Madžarskoj, jer su u sastavu ponovno Mušinović, Selimspahić, Muratović i Trako.
''Očekujemo da ponovimo dobre igre koje imamo ove jeseni i da se plasiramo u naredno kolo Lige. Vjerujem da ćemo zabilježiti uspjeh iako je protivnik možda i najjača madžrska ekipa u ovom trenutku'', kaže trener Safet Ćerim.
U predigri ove utakmice sastaju se ženske ekipe Čelika i Battai Buldokoka koje će igrati buduću varijantu olimpijskog ragbija popularni ragbi sedam. Za žensku ekipu Čelika nastupiti će Medina Suljić, Zana Kulalić, Merima Durmić, Amra Bojić, Almedina Mahmić, Vildana Kargić, Aida Suljić, Nusreta Juhić, Almina Kobić i Emina Pašagić.

Utakmica muških ekipa Čelik - Batai Buldokok igra se u nedjelju, 02.novembra, na stadionu Bilino polje, a predigra ženskih ekipa istoimenih klubova u 13,00 sati.

Crne tačke

Za samo jedan vikend na području Federacije BiH u saobraćaju je smrtno stradalo osam osoba, 38 je zadobilo teške, a 71 lake ozljede u ukupno 271 registrovanoj nesreći. Crna je to statistika, koju sve češće slušamo ili čitamo u bh. medijima. Magistralni put M-17 sa pravom nosi ime "put smrti", jer su, naprimjer, na dionici M17 od Doboja do Visokog za tri godine zabilježene čak tri hiljade nesreća. Stotinu dvadeset dvije osobe poginule, 1.324 povrijeđena, jedan je od crnih bilansa ovog puta i razlog za takav njegov naziv.

- Slaba cesta, još slabija auta i vozači. Svakog normalnog postaje strah sjesti za volan kad vidi fotografije poput onih sa naslovnica vaše novine, kazali su nam nadležni za saobraćaj u MUP-u ZDK. Upravo taj MUP je, uokviru reorganizacije, ukinuo Jedinicu za sigurnost saobraćaja koja je brinula o M17, te ga predao u nadležnost lokalnim policijskim upravama i stanicama. Hoće li se to pokazati kao dobar potez, vidjeće se na kraju godine, u statistici mrtvih, povrijeđenih i broju udesa. Kako sada stoje stvari, MUP će morati da posveti posebnu pažnju ovom, ali i drugim putevima, jer iz mjeseca u mjesec raste broj nesreća.
- Jedini spas je fizičko razdvajanje dvije trake. Ali, ko dočeka izgradnju auto puta A-1, ima šansu da preživi. Postojeći M17 je projektovan sredinom prošlog vijeka, u projektnoj dokumentaciji stoji "za brzine do 80 kilometara na sat", a u vrijeme i nakon gradnje na njemu je bilo deset puta manje vozila nego danas, koja su mogla voziti do 120 kilometara na sat. Sada su vozila koja mogu ići 120 rijetkost, a motori vozilima dozvoljavaju i dvostruko veće brzine od te, kažu nam saobraćajni stručnjaci u Zenici.

Svakog dana na dijelu magistralnog puta M-17, koji prolazi kroz Ze - do kanton, dogodi se u prosjeku tri saobraćajne nesreće. Rezultat je to analize koju je proveo MUP ZDK. Nakon što je krajem prošle godine na potezu nadomak Žepča poginulo jedanaest osoba u tri nesreće, od kojih se svi sjećaju strašne nesreće sa devet žrtava, uglavnom djece, primat je početkom godine 2008. "preuzeo" dio puta nadomak Zenice. Čak i sami vozači sad prepoznaju "crne tačke", mjesta gdje se događa najviše nesreća. Nažalost, rascjepkanost politike i upravljanja, jer je za M17 nadležna Federacija, ne dozvoljava drastičnije mjere i intervencije na samoj cesti.
- Najčešći uzrok nesreća je vožnja neprilagođena uvjetima na putu i nepridržavanje saobraćajne signalizacije, kaže sudski vještak i saobraćajni stručnjak Adis Imamović. Prema podacima MUP-a ZDK, u ovom kantonu je registrovano 70.000 vozila, a većina njih gravitira magistralnom putu M-17. Uz to, još oko 80.000 vozila koristi ovaj put veoma često. Prema analizi Jedinice za saobraćaj MUP-a ZDK na dionici od Karuša do Visokog izgrađeno je čak sedamdeset nelegalnih priključaka na put M 17.
Između ostalih prijedloga mjera smanjenja broja nesreća, Direkcija za puteve FBiH razmatra i onu da se maksimalna dozvoljena brzina na putu M 17 "smanji" sa 100 na 90 kilometara na sat, uz ograničavanje brzine na pojedinim dionicama i do 70 km/sat. U toku je i postavljanje zaštitne ograde oko puta, uklanjanje cijele serije reklamnih panoa izgrađenih bez saglasnosti. Od planiranja sličnih mjera na dionici Lašva - Kakanj odustalo se jer se očekuje skorašnji početak radova na izgradnji auto-puta na ovom dijelu M 17.

Najcrnja od svih pretpostavki je ona, kojom će dok se ne razdvoje dvije trake M17 na budućem auto - putu A1 ka Doboju i sjeveru, u narednih pet - šest godina BiH ostati u saobraćajkama na ovoj cesti bez još najmanje dvije stotine, uglavnom mladih ljudi.
Najveći promet putem M 17, prema ugrađenim brojačima u proteklim mjesecima, zabilježen je od 14 do 16 sati, a dnevni promet vozila je od 6.840 vozila na dionici Zenica - Maglaj i 8.090 vozila na dionici Karuše (Doboj) - Maglaj, do 10.790 vozila na dionici Lašva - Zenica i 10.840 vozila Lašva - Visoko.
Analizom broja i karaktera nesreća u proteklih pet godina, "crnim tačkama" puta M 17 nazvane su lokacije na kojima se dogodilo više od dvanaest nesreća sa stradalim na potezu od 500 metara, Identifikovane su lokacije Rošćevina (izlaz iz Kaknja prema Zenici), Janjići - Drivuša (ulaz u Zenicu), Topčić polje (granica općina Zenica i Žepče), Donja Golubinja (Žepče), petlja Žepče, Brezovo polje i Tatarbudžak (naseljena mjesta uz M 17 u općini Žepče), Goliješnica i Brankovići (granica žepačke i maglajske općine), te Šije (Tešanj - Doboj jug).
Uz ove, locirane su i "opasne tačke" Tičići (izvor termalne vode), Bilješevo (naselje, Kakanj), Lašva petlja, Lukovo polje (kod restorana Maredo), Pehare i Donja Gračanica (zenička naselja uz put, parkinzi), tunel Vranduk (nelegalni priključci), Nemila, Moševac i Mravići.

eDoze, sutra uvečer

Event: "e-DOZE" edukacija o zagađenju Zenice
What: Workshop
Host: Zenica Pollution Prevention
Start Time: Petak, Oktobar 31 u 8:00 poslije podne
End Time: Petak, Oktobar 31 u 9:00 poslije podne
Where: Culture Club 072

To see more details and RSVP, follow the link below:
http://www.facebook.com/n/?event.php&eid=45247590201

Ragbi

Uzvratna utakmica Regionalne ragbi lige između Mađarskog predstavnika "Bata buldoga" i BiH prvaka RK. Čelik iz Zenice igra se u nedjelju, 02.11.2008. godine u 14,00 sati na stadionu Bilino polje. U prvoj utakmici rezultat je bio 19:19, tako da naš predstavnik u ovom međunarodnom takmičenju ima veliku šansu da izbori prolaz u drugi krug gdje bi se susreo sa Mađarskim prvakom.
Kao predigra, u 13,00 sati, snage će odmjeriti ženske ekipe istoimenih klubova.
Pres konferencija je zakazana za petak, 31.10.2008. godine u 11,00 sati na Kamberovića polju u "Press" sali ("A" teren , ispod tribina). Armin Berberovic www.zeragbi.blogspot.com

Mittal u gubitku?

Cijene aluminija i čelika u svijetu padaju iz mjeseca u mjesec, pa se sa pravom postavlja pitanje kako se svjetski poslovni trendovi odražavaju na bh. prilike.

Nakon sumornih najava proizvođača aluminija u svijetu, te ogromnog pada vrijednosti aluminija na Londonskoj berzi, postalo je jasno da će se globalna kriza tržišta drastično odraziti i na mostarski Aluminij, tim prije što je Podgorička tvornica Aluminija (KAP) u velikoj krizi i dioničari panično traže smanjenje proizvodnje kako bi se smanjili gubici uzrokovoni promjenama cijena sirovina i gotovih proizvoda na berzama roba u svijetu. Cijena aluminija na Londonskoj berzi za tri mjeseca je sa 3.300 dolara pala na 2.250 dolara, a cijena sirovina je za to vrijeme ostala ista ili se povećala. Uz to cijena struje je ostala ista ili je povećana, nafta pojeftinjuje znatno sporije nego u svijetu, a petrol koks je još skuplji.
Na naš upit da slične parametre iznesu u Arcelor Mittal Zenica, u pisanom odgovoru prvog čovjeka M. K. Šrinivasana, dobijenom putem portparola, navodi se da kriza "ArcelorMittal Zenica selektivno reducira proizvodnju na određenim tržištima kako bi prilagodila ponudu trenutnom nivou potražnje".
- Ovo je privremena mjera koja je odgovor na globalnu ekonomsku krizu. Kompanija pažljivo prati događaje, i pravovremeno će objaviti obavještenja o budućim planovima vezanim za proizvodnju. Imajući u vidu da se situacija u zeničkoj željezari potpuno promijenila nakon projekta Fenix, nije moguće porediti trenutni obim proizvodnje sa proizvodnjom u ranijim periodima. Na kraju će puni kapacitet željezare iznositi dva miliona tona, skoro duplo više od kapaciteta koji je imala prije projekta Fenix, kažu u AMZ.
Odgovoreno nam je i da ArcelorMittal određuje cijenu svojih proizvoda u skladu sa preovlađujućim uvjetima na tržištu, ali da kompanija ne otkriva detalje svojih trgovinskih ugovora sa klijentima. Oko 60 procenata proizvodnje iz Zenice se izvozi klijentima van Bosne i Hercegovine i očekivano je da se taj nivo i održi.

- Naš prioritet naredne godine će biti nastavak razvoja integralne proizvodnje nakon njenog pokretanja, uključujući i implementaciju programa vrijednog šesdeset miliona eura za poboljšanje ekološke kontrole.
Ako već neće javno, M. K. Šrinivasan je smanjenje proizvodnje priznao u internim novinama ArcelorMittala nazvanim "1".
- Nažalost, poslovanje u trećem kvartali (juli - septembar) nije bilo zadovoljavajuće. Bićemo ispod našeg proizvodnog budžeta i nivoa prodaje. Tržište je krenulo silaznom linijom. Četvrti kvartal je vrlo izazovan, kazao je Šrinivasan obraćajući se radnicima.
Ipak, plan će biti ispunjen, navode u kompaniji, a to znači d aće nakon 358, ove godine biti izvezeno 382 hiljade tona gotovih proizvoda, a da će 65 posto proizvoda biti izvezeno van BiH. Od izvozne cifre, osamdeset posto ide u zemlje bivše Jugoslavije.
Ipak, udar na proizvođače čelika nije toliko jak, kao na aluminij. Naime, cijene čelika na svjetskom tržištu skočile su od početka prošle godine za 70 posto, da bi tek posljednja dva mjesca zabilježile pad od 10 do 25 posto. "Nazidane" cijene nisu još ni blizu prošlogodišnjih, tako da se više može govoriti o manjoj zaradi, nego gubicima.

Od 19. do 28. septembra radnici ArcelorMittala Zenica mogli su kupiti dionice svoje firme po cijeni nižoj od cijene na berzi. Ova prilika je pružena za svih 320 hiljada radnika u svim firmama u vlasništvu Lakšmija Mittala. U Zenici ne žele objaviti rezultate prodaje, koja je ocijenjena "pokušajem da se pomogne gazda koji je izgubio desetine milijardi dolara krahom svjetskih berzi".

Nakon što je nova Krivaja 1884 dobila drvnu masu jeftinije za 25 posto na period od šest godina, a razliku će pokriti federalna i Vlada Ze - do kantona, očekuje se da će slične zahtjeve, barem za energente, uputiti Mittal i Aluminij. Za sada nema naznaka da će se odobravati nove povlastice, recimo, za nižu cijenu električne energije.

Drvo

Simboličnim sađenje po jedne od dvadeset doniranioh sadnica, generalni direktor ArcelorMittal Zenica M.K. Šrinivasan i zenički načelnik Husejin Smajlović su u Tursko - bosanskom parku Kamberovića polju započeli akciju Dan dobrovoljnog rada ove kompanije.

ArcelorMittal Zenica darovao je po dvadeset sadnica, klupa i korpi za otpatke, koji su postavljeni duž šetališta pored rijeke Bosne, a potom je dvjestotinjak radnika ove kompanije, uz pripadnike Dobrovoljnog vatrogasnog društva Zenica i radnicima Komunalnog preduzeća "Alba" Zenica čistili obale rijeke Bosne od pješačkog do željezničkog mosta u naselju Kanal.

Karta na poklon (hvala Blogu BBB)

Istanbul, by Fikret M.

Intervju na Forumu

Sead Žilo - dostupno na ZenicaBlog Forumu

Vize

Evropski pokret u BiH uz pomoć Općine Zenica večeras je u Zenici organizovao javnu tribinu "Mapa puta - proces ukidanja viznog režima za građane BiH“.

Glavni uvodničar na dobro posjećenoj tribini bio je Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u BiH.

"Mađarska ima jasan i jednostavan stav po pitanju bezviznog režima za građane BiH. Kao članica Evropske unije zagovornici smo da što prije dođe do bezviznog režima i s BiH. To se odnosi na sve države zapadnog Balkana“, izjavio je ambasador Varga.

Mađarska, dodao je on, aktivno pomaže nadležnim organima u bh.vlastima da BiH što prije i što uspješnije udovolji svim zahtjevima koji su sadržani u Mapi puta.

"Prema našem mišljenju BiH za sada vrlo dobro izvršava preuzete obaveze i postoje izgledi da BiH do kraja godine izvrši obaveze iz Mape puta, što je preduslov za bezvizni režim", rekao je između ostalog na tribini "Mapa puta - proces ukidanja viznog režima za građane BiH“ Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u BiH.

Među gostima javne tribine bili su Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), Husejin Smajlović, načelnik Općine Zenica i brojni drugi predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Zenice i ZDK-a.

Vic

Dodju Mujo i Haso na benzinsku pumpu u Njemackoj i pita ih radnik:
> "Diesel? Super?"
> Kaze Mujo: "Wasser!"
> Gleda Nijemac u cudu, ali svejedno natoci vode do vrha. Mujo izvadi neku
> tabletu i ubaci u rezervoar, sjedne u auto, upali i ode.
> Nijemcu pala vilica.
> Sutra, ista situacija, opet Mujo traži vodu, Nijemac natoci, Mujo ubaci
> tabletu i ode.
> Treci dan, Mujo dolazi na pumpu, traži vode, ali dolazi mu neki gospodin
> u odijelu i kaže: "Cuo sam da imate neke posebne tablete. Ja sam
> direktor ESSO-a i spremni smo vam dati milijun eura za njih!"
> Kaže Mujo: "Ili tri milijuna ili ništa od posla."
> Nijemac izbroji tri milijuna, Mujo mu da bocicu tableta i ode.
> Voze se oni tako, kad ga pita Haso:
> "Je li Mujo, kako cemo se mi sad vozit'?"
> "Pa na plin, k'o i do sada..."

Veliki za male

Sportsko-humanitarna manifestacija «Veliki za male» koja je u Busovači održana u petak, 24. oktobra, imala je pozitivan i uspješan rezultat. Naime, više od mjesec dana organizatori ove humanitarne akcije vrijedno su radili na pripremi scenarija koji je najviše bio baziran na distribuciji kupona u vrijednosti od 3 KM, čiji se novac prikupljao za stipendiranje nadarenih učenika s područja općine Busovača.

Na revijalnoj košarkaškoj utakmici koja se igrala u sportskoj dvorani u Busovači svoje snage su odmjerili veterani KK «Busovača» te gosti iz Zenice, KK «Čelik».


Iako je utakmica završena u korist gostiju, rezultatom 58:93, to nije bilo u prvom planu, jer je postignut cilj, sakupljeno je 4080 KM, koje su uručene pravim osobama na poluvremenu košarkaške utakmice.

Dio novca dobili su učenici OŠ «Kaćuni» Amila Kurtović i Merima Vuković, potom MSŠ «Busovača» Emina Tolja i Samir Plavčić, a ravnatelj OŠ «Busovača», Ivo Ćosić, naknadno će zajedno sa nastavnicima, odlučiti kome darovati novac u ovoj obrazovnoj ustanovi.

Direktori škola Admir Hodžić i Đenan Hodžić koji su i nastupili za ekipu veterana KK "Busovača" nisu krili oduševljenje zbog iznosa novca koji je prikupljen. «Ja sam jedan od najsretnijih ljudi večeras, jer ovaj novac nije dar jednog čovjeka već više ljudi, Busovljaka, koji su željeli pomoći na ovaj način. Hvala svima! Raduje me i to što je dvorana puna, jer znam da ima još dobrih i plemenitih ljudi spremni na ovakve projekte, a ovo je i putokaz za dalje jer veterani KK Busovača, nastavljaju i dalje s igrom i druženjem», rekao je Dženan Hodžić, direktor OŠ «Kaćuni».

I gosti, Zeničani, zadovoljni su a posebice trener, Goran Martinović: »Mi smo prezadovoljni, ne rezultatom, već spektaklom koji je napravljen ovdje u dvorani, te se nadam se da ćemo imati prostora i prilike da se češće susrećemo i družimo».

U okviru ove, sportsko-humanitarne manifestacije, na terenima OŠ «Kaćuni», održan je i turnir u streetballu gdje su 14 ekipa, pokazale svoju vještinu i znanje u košarci. Najbolji plasman osvoji su košarkaši ekipe «Boston Seltik», drugo mjesto pripalo je ekipi pod imenom «KBR Borci» a treće mjesto osvojila je ekipa «Fukare». Najbolji igrač turnira je Damir Biogradlija, učenik 3. razreda ekonomske škole, koji je nagrađen s košarkaškom loptom i medaljom.

Organizatori ove busovačke manifestacije su OŠ «Kaćuni», MSŠ «Busovača» i organizacija IREM a pokrovitelj je Općina Busovača. Medijski pokrovitelji su «Superinfo» i Radio Busovača.

RS vs. Srbija, zabranjeno

http://www.dnevniavaz.ba

Međunarodna nogometna federacija (FIFA) nije odobrila odigravanje revijalne utakmice između selekcije Republike Srpske i mlade reprezentacije Srbije.

FIFA je, prema neslužbenim informacijama, istakla kako nije dobro da selekcija RS-a igra međunarodne utakmice zbog političke situacije u BiH.

Susret je trebalo da bude odigran 19. novembra.

Iz Fudbalskog saveza RS-a najavili su žalbu na odluku FIFA-e.

- Nije mi jasno odakle različiti aršini za pravno identične asocijacije kakve su FS RS, Federacije BiH, Korzike, Katalonije, Kanarskih Ostrva i sličnih regionalnih asocijacija koje bez problema već godinama igraju utakmice ovakvog tipa, istakao je generalni sekretar Fudbalskog saveza (FS) RS Rodoljub Petković

On je naglasio da je FS RS ispoštovao sve odredbe statuta nacionalne asocijacije, svjetske i evropske federacije, kao i da je sve išlo preko FS BiH, ali da nisu naišli na razumijevanje.
Prema njegovim riječima, Izvršni odbor FS BiH donio je na jučerašnjoj sjednici jednoglasnu odluku da se podrži zahtjev za odobrenjem odigravanja ove prijateljske utakmice.

- U okviru naše asocijacije nema nikakvih problema, a FS RS će i dalje tražiti odgovor zašto Fifa nije odobrila ovu utakmicu, istakao je Petković.

Prema njegovim riječima, u obrazloženju Fife navodi se da FS RS nije njen član, kao i da nije član Evropske fudbalske unije (Uefa), što, kako kaže, nije istina, jer je FS član obe asocijacije putem FS BiH, kao jedan od njegova dva konstituenta.

Petković je naglasio da, poznavajući propise Fife, ne može biti optimista da će ova utakmica ipak biti odigrana, ali da će FS RS nastojati dokazati da je u pravu.

- Povod za odigravanje ove utakmice, obilježavanje stogodišnjice fudbala u BiH, nije tako čest i ne može se puno zemalja u Evropi i svijetu pohvaliti takvim stažom, ocijenio je Petković.

Photo by Danko T. (hvala Bogumile)

Bloudek

Nakon još jednog rezultatskog neuspjeha , remija protiv Zvijezde na Bilinom polju , Uprava Čelika sastala se danas kako bi razmotrila učinak u dosadašnjem dijelu prvenstva.

Naime, Uprava je prije utakmice sa Slavijom podržala trenera Ivu Ištuka i donijela jasne ciljeve za naredne tri utakmice : gostovanje kod Slavije , te dvije domaće utakmice sa Zvijezdom i Zrinjskim .

No , poraz od Slavije i neriješen ishod sa Zvijezdom zahtijevali su detaljnu analizu i određene promjene .

Stoga je Uprava na prijedlog stručne komisije za transfere donijela odluku da se na mjesto šefa stručnog štaba umjesto Ive Ištuka imenuje Marin Bloudek . No, na prijedlog komisije , uz punu suglasnost Uprave kao i novog šefa stručnog štaba , odlučeno je da Ivo Ištuk ostaje u klubu na funkciji sportskog direktora.

Uprava kluba iskazuje zahvalnost Ištuku ali smatra da na ovoj poziciji može dati dodatni doprinos u organizacionoj strukturi Čelika . Pozicija sportskog direktora je također veoma odgovorna i zahtjevna a Čelik je već duže vrijeme tragao za rješenjem u ovom segmentu .

Predstavljanje novog trenera i informacija o imenovanju sportskog direktora biće prezentirane igračima na današnjem treningu .

NK Čelik

www.nkcelik.ba

MARIN BLOUDEK ( 23.08.1951.)

Nogometnu karijeru je počeo u Rudaru iz Kaknja gdje je za prvi tim debitirao u sezoni 1970/1971 .Potom dolazi u Čelik gdje je postigao zavidnu nogometnu reputaciju . Od sezone 1974/1975 do sezone 1982/1983 bio je dio jedne od najboljih Čelikovih generacija igrajući sa Alempićem , Preldžićem , Talićem , Tripkovićem , Buzom , Zukanovićem , Gavranom , Gradinčićem ...

Nakon igračke u Čeliku je počeo i trenersku karijeru ,prvo kao pomoćnik a onda kao šef stručnog štaba .Trenersku karijeru nastavlja u Mariboru sa kojim je 1992. godine osvojio prvi KUP Slovenije , dva puta 2.mjesto uz nastup u Kupu UEFA . Trenirao je i Dravu iz Ptuja , Krku Novo Mesto , Pohorje , Željezničar Maribor , Šmartno , austrijski Rotenman kao i tadašnjeg BiH-a premijerligaša Žepče .

Grafiti

Nepoznate osobe su u noći između nedjelje i ponedjeljka podzemni prolaz na Bulevaru Kralja Tvrtka prvog, nedaleko od sjedišta kompanije Arcelor Mittal Zenica, sprejom ispisale desetine grafita uvredljivog sadržaja, protiv Jevreja, Roma, kao i poruke u kojima se veliča Adolf Hitler i nacizam, te navodi da "neonacistički pokret postoji i u Zenici".

Policija je obavještena o slučaju, a grafite su jučer hemijskim sredstvima uklonili komunalci iz "Albe". Podzemni prolaz na raskrsnici kod Mittala renoviran je i osvijetljen nedavno, jer pomenutom raskrsnicom svakodnevno prolaze nekoliko hiljada radnika ove kompanije. Za sada nema informacija o autorima grafita.

foto: J. Hadžić, www.dnevniavaz.ba

Petnaest godina poslije

Od decembra 1992. do jula 1994. godine, na obali blizu libijskog grada Garabuli, utočište i sklonište od rata pronašlo je oko hiljadu djece sa područja Breze, Kaknja i Zenice. Želje libijske vlade da ponovno okupi neke od aktera tih dešavanja, osvježila je sjećanja sudionika "libijske priče", sa kojima smo razgovarali.
- Rahmetli Hakija Turajlić je dogovorio sa libijskim vlastima odlazak djece iz Sarajeva i Goražda, ali je bilo nemoguće organizovati njihov izlazak, pa je poslano po tristotnjak iz tri srednjebosanska grada, uz organizaciju nadležnih iz škola i općina sa oko stotinu pratilaca, nastavnika, medicinskog osoblja, prisjeća se Zahida Šišić, koja je u Libiji bila pomoćnik direktora "škole bosanske djece".
Iako tadašnji mališani kažu da su životni uslovi bili loši, smještaj na granici lošeg, Šišić kaže da niko nije ni mogao očekivati "hotel sa tri zvjezdice", ali da bi vjerovatno i u takvim uvjetima "neko našao neku manu".
- U tih devetnaest mjeseci smo održali dvije školske godine po bosanskom nastavnom programu, sa našim udžbenicima. Do roditelja u BiH su stizale razne dezinformacije, a kako to biva u svakom kolektivu, među hiljadu i tri stotine djece i odraslih, bilo je svega. Loših i dobrih ljudi, prevaranata, problematičnih i sjajnih osoba, prisjeća se Šišić.

Prvobitna očekivanja da će djeca u Libiji ostati šest mjeseci pala su u vodu zbog napada HVO-a i odsjecanja "koridora" preko Splita, kojim su mališani sa pratiocima otputovali. Kad se sukob sa HVO-om smirio, organizovan je i povratak.
- Bio je to veliki broj djece, a neki su imali sedam, osam godina i trebala im je puna pažnja. Vaspitači su činili sve što su mogli, ali je ipak bilo teško, prisjeća se Elvir Efendić iz Breze.
Iako se izjave onih koji su boravili razlikuju uglavnom u ličnim impresijama i onome što su očekivali od "kampa spasa", svi istiću da je odlazak bio sa isključivim ciljem "sklanjanja na sigurno".
- Posjećivali su nas Bosanci koji su radili u Libiji, dolazio je tadašnji član državnog rukovodstva Ejup Ganić, a Libijci su učinili što su mogli, kaže Šišić.

Evropski pokret u BIH

Evropski pokret u BiH organizovaće danas poslijepodne u Zenici javnu debatu o projektu „Mapa puta – proces ukidanja viznog režima za građane BiH". Kako je istakao generalni sekretar EPuBiH Predrag Praštalo, uvodničari tribine će biti Imre Varga, ambasador Mađarske Republike u BiH, te Igor Davidović, novoimenovani šef bh. misije pri OSCE u Beču i donedavni šef pregovaračkog bh. tima sa EU.
- Bh.. javnost, ali i novinari dobiće iz prve ruke informacije dokle je tigla BIH, ali i EU u ovom projektu, od vrlo kompetentnih ljudi, pa očekujemo veliki odaziv, kazao je Praštalo.

Udes u Janjićima

Pedesetogodišnji Sarajlija Tihomir Tapčević povrijeđen je u nesreći koja se oko 15, 30 dogodila jučer na magistralnom putu M17 u Janjićima, desetak kilometara od Zenice. On se nalazio za volanom "golfa II" (479-T-027), kada se od kamiona, koji se kretao ispred njega, otkačila prikolica (921-K-568).

Tapčević je pokušao izbjeći udar, ali je prikolica ipak udarila u vozilo, nakon čega je vozač "golfa" uz pomoć prolaznika prebačen u Kantonalnu bolnicu Zenica, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede.

U koloni iza Tapčevića je bio kombi VW, koji se uspio zaustaviti bez sudara sa "golfom", ali ga je otpozadi udario "opel kadet" (826-M-801), čiji vozač je prošao nepovrijeđen. Policija je obavila uviđaj, a saobraćaj ovim dijelom magistralnog puta je normalizovan oko 16, 30 sati.

Dobro

Jedno DOBRO, stotinu ruku, hiljadu sitih! u Zenici

08.11.2008. godine – TC Konzum, Shoping centar Džananović

Udruženje altruista 'DOBRO' u saradnji sa realizatorima akcije 'PIRAMIDA' organizira akciju prikupljanja osnovnih životnih namirnica za osobe u stanju socijalne potrebe u Zenici.
Humanitarna akcija pod nazivom 'Jedno DOBRO, stotinu ruku, hiljadu sitih', održat će se u subotu, 08.11.2008. god, ispred TC Konzum (Shoping centar Džananović) u terminu od 10 do 16h.

Cilj ove akcije je prikupljanje osnovnih životnih namirnica i higijenskih potrepština koje će posjetioci tržnog centra moći ostaviti u humanitarne korpe. Volonteri će nakon akcije prikpljena sredstva spakovati u pakete i dostaviti onima kojima je to najpotrebnije.
Udruženje 'DOBRO' inače ima za cilj spojiti ljude koji žele pomoći drugima i one kojima je ta pomoć neophodna. S tim ciljem, Udruženje već šest mjeseci zaredom istu akciju prikupljanja veoma uspješno organizira u Sarajevu, a do sada je ova akcija održana i u Visokom i Maglaju. Inspirisani dosadašnjim uspjehom u ovim gradovima, uz pomoć realizatora projekta 'PIRAMIDA' odlučili smo ovu akciju pokrenuti i u Zenici, u nadi da će i građani Zenice iskazati svoju solidarnost te pomoći da se ova akcija realizira jednako uspješno kao prethodne u tri navedena grada.

Ukoliko želite volontirati u akcijama koje organizira Udruženje altruista 'DOBRO' , možete nas kontaktirati putem telefona 062 621 524 ili e-maila: info@dobro.ba . Za one koji se žele prijaviti konkretno za akciju u Zenici, molimo da kontaktiraju realizatora akcije na e-mail hrusticemina@gmail.com .
Hvala svim ljudima dobre volje.
Udruženje altruista 'DOBRO' i realizatori projekta 'PIRAMIDA'.Više informacija o Udruženju 'DOBRO' možete naći na www.dobro.ba

Smrzavanje. Možda.

Zbog kvara na kotlu u ArcelorMittal Zenici, u Zenici je posljednjih nekoliko dana došlo do smanjenja isporuke toplotne energije kojom se zagrijevaju stambeni i poslovni objekti u ovom gradu.

«Već nekoliko dana čekamo na popravak kvara na kotlu u ArcelorMittalu. Obaviješteni smo da se za otklanjanje kvara čekaju stručnjaci iz Češke Republike jer je kotao još pod garancijom nakon zadnje rekonstrukcije i remonta koji su izvodili češki stručnjaci», izjavio je Nedžad Šečić, direktor Javnog preduzeća «Grijanje» Zenica.

Vozovi

Devet garnitura vozova koje će kompanija Patentes Talgo S.A iz Madrida isporučiti Željeznicama Federacije BiH u 2010. i 2011. planirano je da saobraćaju prema Zagrebu, Ljubjani, Beogradu i dalje prema Evropi.

Jednu garnituru će sačinjavati devet vagona, a ukupno će biti pet dnevnih i četiri noćne garniture.

Vozne garniture koje kupuju Željeznica FBiH su posljednja sedma generacija Talgo voza za brzine do 220 km/h.

Kako se ističe u Izvještaju o stepenu realizacije Projekta Talgo, postolja kod ovih garnitura nisu kao kod konvencionalnih garnitura nego su podijeljena između kola s nezavisno vođenim točkovima, a takva konfiguracija omogućava bolju sigurnost u uvjetima vožnje.

U okviru Ugovora za nabavku devet putničkih garnitura vozova, Željeznicama FBiH će biti isporučena i savremena oprema za održavanje Talgo vozova, koja će biti ugrađena u kapacitetima Centralne radionice Rajlovac.

Glavni cilj toga je da se osiguraju kvalitetni uvjeti za održavanje Talgo vozova prije njihovog dolaska.

Novopristigli podni strug za obradu točka će se, također, koristiti i za ostali vozni park Željeznica Federacije BiH i ugradnjom tog struga Željeznica će imati velike uštede novca koji se do sada koristio za plaćanje usluga obrade profila točka u radioničkim kapacitetima Željeznica RSa u Doboju.

Oprema za održavanje Talgo voza je proizvedena i tehnički tim željeznica FBiH je izvršio pretprijem opreme u Talgovim proizvodnim pogonima u Madridu.

U toku je implementacija projekta lokalnih radova za ugradnju opreme u depou Rajlovac.

Isporuka opreme za održavanje, ugradnja, puštanje u rad i obuka osoblja Željeznica FBiH će biti izvršena do kraja 2008. od kada će Željeznice FBiH imati najmoderniju opremu za održavanje vozova u regionu.

S predstavnicima firme Talgo u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu danas su razgovarali i premijer FBiH Nedžad Branković i federalni ministar prometa i komunikacija Nail Šećkanović.

Mervana

Bosanskohercegovačka teniserka Mervana Jugić-Salkić plasirala se u četvrtfinale ITF Challenger turnira u Nantesu u konkurenciji parova.

Jugić-Salkić je u paru sa Čehinjom Renatom Voracovom u prvom kolu 50.000 dolara vrijednog turnira pobijedila bugarsko-francuski par Kostova/Piquion sa 6:3, 6:3. Protivnice u četvrtfinalu bit će im Hrvatica Jurak i Slovenka Zec-Peskirič.

Mervana Jugić-Salkić nastupila je i u pojedinačnoj konkurenciji, gdje je pretpjela poraz u prvom kolu od Bjeloruskinje Dzehalevich.

Rodno mejsto Bosne (preuzeto)

Šetajući BH Gradovima - Raif Ćehajić

Zenica: Rodno mjesto Bosne

Zenica se po svim mojim vizijama i poimanju grada uklapa u vlastite norme i principe savršenstva: njena veličina i prostranost su idealni, izgled i arhitektura (kombinacija bosanskog i modernog stila) primjereni načinu življenja, mentalitet stanovništva blizak bosanskom duhu, gradski sadržaj (ulice, trgovi, bulevari, igrališta, hoteli, kafane, pozorište i dr.) nadohvat ruke, a razvijena ekonomija omogućava svakom građaninu zapošljavanje i dobar standard. Kad Zeničani detaljnije sagledaju ove i druge prednosti, onda se nijednog momenta neće pokajali što su za mjesto svog življenja odabrali baš Zenicu.

Kad sam se s početkom 1980. godine definitivno odlučio da ovaj grad bude moje mjesto življenja i rada, susreo sam se sa
stambenim problemom, sa kojim sam već u startu računao, ali sam - stanujući kao podstanar u Crkvicama, Travničkoj ulici i Kineskom zidu - bio na dobrom putu da steknem vlastiti krov nad glavom. Tako bi vjerovatno i bilo da, pišući o Zenici i njenim problemima, nisam čuo mišljenje poznatog eksperta o visokoj aerozagađenosti grada i okoliša, iz čega je proizašla i velika zagađenost tla i vode. Svoj nagli urbani razvoj grad je skupo platio vlastitom ugroženošću prljavim tehnologijama.

Od tog momenta nisam se uopće dvoumio, pa sam iluzije o Zenici (kao idealnom gradu) preko noći spalio. A ona bi u odsustvu prljavih tehnologija zaista bila mjesto gdje bih ostao živjeti do kraja života.

U Zenicu sam prvi put došao kao dvanaestogodišnjak. Sjeo sam tog proljeća 1958. godine u voz i stigao na tada Novu željezničku stanicu, koja je u poređenju sa njenim sadašnjim izgledom imala jedino novu zgradu. Sve ostalo oko nje je bilo sasvim drugačije od sadašnje njene slike.

Kako doći do odredišta, tadašnjeg Odmuta, dijela o grada na kome su danas četiri oblakodera smještena od Drvenog mosta do Vira? Sada to ni slijepcu nije teško, ali u ono vrijeme za dječaka je bilo veliko iskušenje. Danas putnik to može učiniti pješačeći Bulevarom uz rijeku Bosnu za pola sata hoda, sačekati gradski autobus i za desetak minuta se naći na odredištu ili, u najpovoljnijoj varijanti, sjesti u taksi. No tada niti je bio izgrađen Bulevar, niti je saobraćao gradski autobus, a nije bilo ni taksista. Ipak, snašao sam se prije nego što sam se upustio u dječju avanturu - brat mi je na komadiću papira nacrtao pravac kretanja sa imenima značajnih objekata: od Željezničke stanice idem pravo do katoličke crkve, onda skrenem lijevo i krećem se do prve veće raskrsnice, pa opet skrenem lijevo i tako do zgrade SUP-a, a odatle pravo sve do Drvenog mosta (koji je tada zaista bio drveni) i kod slastičarnice ću ugledati tetkinu kuću, pa sam tako na odredištu.

Ovaj pravac kretanja i danas postoji, ali nema ni tetkine kuće ni mnogih starih bosanskih, umjesto kojih su višespratnice i oblakoderi. Neke bosanske kuće, do danas sačuvane i renovirane, predstavljaju historijsku vrijednost grada.

Iz tih dječačkih godina ostali su mi u sjećanju neki detalji iz Odmuta u koji sam kasnije često dolazio: s desne strane ulice poredane kao pod konac bosanske kuće (rijetko koja na sprat), a s lijeve obala rijeke Bosne obrasla šibljem pa se samo na određenim mjestima moglo silaziti do rijeke. Negdje na sredini ulice, nešto malo uvučena u bašte, bila je javna česma s koje su se vodom snabdijevali gotovo svi stanovnici Odmuta. Iza kuća i vrtova prema brdu Krč uzdizala se tada kao Ajfelova kula visoka (tek sagrađena) zgrada Đačkog doma, a preko Bosne sa svega nekoliko kuća, tamo gdje je danas Tehnička škola, prostirala se meraja zvana Bilmišće, koju je rijeka s jeseni i proljeća plavila.

Tih godina u Zenicu su dolazili stručnjaci i radnici iz svih krajeva Jugoslavije da grade Željezaru a s njom i grad, ali i strani političari (Naser, Nehru, Sukarno, Ben Bela i drugi) da s Titom puste u rad novosagrađene pogone (koksaru, visoke peći, čeličane, valjaonice i kovačnicu).
Život u gradu je cvao poput maslačka na prostranoj livadi, a standard stanovništva dostigao neslućene domete, nalik onom na
Zapadu. Zenica je za kratko vrijeme prerasla iz nekadašnje kasabe u velegrad, šireći se u sve tri dimenzije. Filmski režiseri su u njoj nalazili inspiraciju za snimanje spektakularnih filmova ("Uzavreli grad"), književnici i novinari lajtmotiv za romane i reportaže, pozorišni radnici prostor za svoje predstave, a sportski treneri otkrivali mlade talente.

U svim sferama života i rada grad je premašivao državne prosjeke, dok je novaca bilo u izobilju. Istovemeno, materijalne vrijednosti gradile su i duhovne veličine te je grad - uz kvalitetan čelik - dobio i profesionalno pozorište, umjetničke galerije, srednje škole i fakultete, zdravstvene ustanove, medijske kuće i niz sportskih objekata.

Najljepše (zrele) godine i najveći standard doživio sam upravo u ovom gradu. Zenica me privlačila svojim raznovrsnim sadržajima, a prisnost, otvorenost i iskrenost Zeničana uvjerila da gradsko stanovništvo - i pored ukupnog progresa - može zadržati u sebi i notu humanosti i dobrote. Stekao sam mnogo prijatelja različitih profesionalnih i ideoloških opredjeljenja. Ovdje sam u ulozi novinara doživio i nezaboravne susrete sa poznatim ličnostima iz bivše države, saznavši mnoge njihove vrline i mane široj javnosti malo poznate.


Moj profesionalni uspon dešavao se upravo u ovom gradu: kao srednjoškolac početkom šezdesetih godina prve novinske tekstove objavio sam u "Našoj riječi", a desetak godina kasnije potvrdio se kao dobar disk-džokej u emisijama Radio Zenice koje su uređivali tada poznati i popularni Zeničani: Željko Urban i Miroslav Vinduška, koji će kasnije postati i ugledni privrednik. Od ranih šezdesetih godina traje i moje druženje sa novinarom Fadilom Ademovićem, tada glavnim urednikom "Naše riječi", da bi ono bilo nastavljeno, eto, i ovih godina ovdje, u Sarajevu.

Zenica ima jednu posebnu dimenziju: otvorena je za sve dobronamjerne ljude svih profesija (političare, ekonomiste, inženjere,
profesore, novinare, umjetnike i druge), dajući im inspiraciju za stvaralaštvo i dokazivanje. Ona je bila i ostala njihovo neiscrpno vrelo i plodno tlo za realizaciju ideja, poput francuskog Parnasa.
U Zenicu sam dolazio i iz nje odlazio na putovanja u svako doba dana i noći. Nezaboravna su mi ostala putovanja vozom noću, kad sam, kružeći gradom, u blještavilu svjetlosti solitera i Željezarinih pogona posmatrao spektakl i divio se ljepoti, upoređujući je sa američkim megalopolisima. U tim trenucima bio sam presretan što sam stanovnik tog grada i što Bosna ima takav grad koji se može upoređivati sa američkim.
U sjećanju su mi ostali i moji dolasci u grad u prvim jutarnjim satima kad se ribolovcima, načičkanim na obalama Bosne, počinju na Bulevaru pridruživati prvi pijačni dileri. A uz pisak Željezare iz njenih dimnjaka nad gradom su se pojavljivali vatreni jezici istopljene
željezne rude pretvorene u grotlu visokih peći u tečnu željeznu lavu izlivenu kasnije u šine i žicu.
Svako godišnje doba svoju je ljepotu pokazivalo na obalama Bosne, a naljepše je to činilo proljeće. Uz mutnu i nabujalu Bosnu na Kamberovića polju subotom i nedjeljom zabliješte na suncu šetači i izletnici razasuti na asfaltnim stazama i travnjacima, razastirući svoje stolnjake prepune jela i pića i uživajući u čarima prirode. Tako povazdan, često svoje druženje produžujući i do kasnih noćnih sati.

A predvečer - i tih svih godina kao i danas - glavnom ulicom u strogom centru, od Drvenog mosta do Carine poteče rijeka mladih, sredovječnih i starih Zeničana. Najviše ih je na relaciji između robnih kuća "Zeničanke" i "Bosne". Jedni sjede na klupama smještenim na trotoaru, drugi na trgu pred "Bosankom", a treći šetaju ili u grupicama stoje i pričaju.
U Staroj čaršiji, nekada jezgru grada, a pred rat obnovljenoj novim, lijepim objektima, s jedne strane, i starim rekonstruisanim dijelom u bosanskom stilu, s druge, slije se mladost i posjeda za stolove u baštama pijući osvježavajuća pića i jedući kolače i ćevape. Prostor od javne česme u Staroj čaršiji do zgrade "Borca" podsjeća me tada na ljetni ambijent evropskih metropola.
Iako su ovo sada poslijeratne i krizne godine, Zeničani ovdje sebi daju oduška od svakodnevnih briga. Ako i nemaju novca za neke gurmanluke i pijanke, imaju naviku i želju za šetnjom i druženjem na ulici i kafani. Pri tome se prisjećaju proteklih decenija kada je grad nosio epitet centra crne metalurgije u državi. Tada je Rudarsko-metalurški kombinat, razvijajući se neslućenom brzinom, gradio svoje tvornice po cijeloj državi: u Novom Sadu (Vojvodini), Gnjilanima (Kosovo), Kninu (Hrvatska), Glogovcu (Makedonija) i drugim gradovima, razvijajući istovremeno ove krajeve. Padom komunizma i velikih privrednih sistema (pa još i ranije), raspao se i RMK Zenica, a njegovo najveće preduzeće - iz kojeg je sve i stvoreno - Željezara od tadašnjih tridesetak hiljada radnika danas ne zapošljava ni desetinu. Šta bi tek bilo da KIA nije prošle godine uložila 60 miliona maraka u obnovu Željezare i osnivanje mješovitog preduzeća
"BH stil kompanije"?

Ipak, mnogo je danas zeničkih porodica bez plaće i drugih primanja budući da je i druga preduzeća uzdrmala poslijeratna ekonomska kriza. Sada glavnu poslovnu ulogu vode male privatne firme ("Niagara", "Res", "Merkomerc", "Salčinović", "Mineks", "Selekta", "Autoteh","Džananović", "Kalen", "Bisturs" i druge), koje ipak ne mogu zaposliti hiljade besposlenih ljudi.

Novo vrijeme bilo je pravi izazov za inventivne zeničke poduzetnike, pa je u okviru ostatka Poslovnog sistema RMK 1994. godine, dok je rat još bjesnio Bosnom, orgnizovan prvi međunarodni sajam nazvan Zenički privredni susreti (ZEPS), koji otada posta tradicionalan i donese Zenici epitet sajamskog grada. Sliju se početkom oktobra svake godine na Kamberovića polje na hiljade poslovnih ljudi iz cijelog svijeta da bi vidjeli posljednja privredna dostignuća i napravili poslove sa jednom ili više od 400 kompanija, koliko ih izlaže na sajmištu.

Cio povijesni hod Zenica je modelirala na razvoju proizvodnje čelika i uglja da bi, eto, ove posljednje decenije načinila zaokret i
okrenula se savremenim tehnologijama.
A počeci nastanka Zenice sežu unazad hiljadu, pa možda i više godina. U starim dokumentima zapisano je da je ona u rimskom dobu bila poznata pod nazivom Bistua nuova, kako se danas zove ulica koja sa autoputa vodi u grad, a već u srednjem vijeku njeno ime je Brod. Iz tog vakta cijela Bosna i njena historija obilježena je Poveljom Kulina bana, tadašnjeg vladara samostalne države Bosne, koji se 8. aprila 1203. godine pod pritiskom Pape odrekao svog bogumilstva prešavši na kršćanstvo. Njegova Povelja, donesena na Bilinom polju, po kome danas nosi naziv gradski stadion lociran upravo na tom mjestu, rodni je list države Bosne. Historičari kažu da je upravo na osnovu Povelje Kulina bana stanovništvo Bosne i Hercegovine danas dobilo državljanstvo, tvrdeći kako nas međunarodna zadnica ne bi priznala kao državu da nije bilo ovog dokumenta. Samo s tog aspekta gledano, Zenica, koja današnje ime nosi još od 1436. godine, ušla je i odigrala značajnu ulogu u povijesti Bosne i Hercegovine.
Zenica je u svim periodima državi podarila mnoge poznate ličnosti. Dolazili su ti ljudi iz raznih krajeva bivše države, dokazivali se ovdje i ostajali, a mnogi su se u njoj i rodili. Većina ih je postala priznata i slavna u samom gradu, a neki su se potvrdili i u većim sredinama, pa i van granica naše države. Nemoguće je svih se prisjetiti, ali sadašnja generacija ne zaboravlja mnoge privrednike, među kojima počasno mjesto zauzima Slovenac pokojni Alojz Derling, tvorac preduzeća "Vatrostalna", u to vrijeme svjetske firme u oblasti vatrostalstva. Od naučnih radnika rahmetli Kemal Kapetanović, čije ime nosi danas Metalurški kombinat, ušao je u povijest grada.

Dosta je ličnosti Zenica dala i bosanskohercegovačkoj umjetnosti. S ponosom se danas Zeničani sjećaju književnika rahmetli
Muhameda Kondžića i Hajdara Hulusije. Svoju ulogu danas potvrđuju i pozorišni radnici Radovan Marušić, Slobodan Stojanović a nezaboravni su i Žarko Mijatović, Iso Porović, Faruk Zadić i dr. Od slikara nezaobilazni su Muhamed Bajramović, Tomislav Perazić i pokojni Ljubomir Perčinlić.

Kroz stoljeća Zenica je - idući uporedo sa svjetskim trendovima - izgradila svoj imidž, čija je osnovna karakteristika bosanska
duhovnost. Uoči to odmah putnik namjernik u susretu sa Zeničanima i gradom, ne samo u njihovom dijalektu, manirima i odnosu već i u arhitekturi i načinu življenja. Prisnost, otvorenost i gostoljubivost su samo neke od osobenosti Zenice i Zeničana, koji su u svakom vaktu došljake primali kao svoje i nudili im novi zavičaj. Tako je bilo stoljećima, a i danas.

BSC

Biznis servis centar Vlade ZDK učestvovao je na 34. međunarodnom sajmu metalurgije, elektrotehnike, građevinarstva i nemetalne industrije Tehnoma u Skoplju, najvećem sajamskom događaju u Makedoniji, koji je okupio više od 800 izlagača.

BSC je prezentirao privredne potencijale ZDK; mjere i inicijative kantonalne Vlade za stimulisanje poduzetništva, stanje na tržištu kao i potencijale proizvodnih preduzeća, a posjetioci sajma bili su u prilici da na štandu BSC Zenica dobiju promotivni materijal grupe od četrdeset šest proizvodnih preduzeća koji su u Makedoniji tražili partnere.

- Poseban interes imali su privrednici i trgovci sa područja Makedonije, Kosova i Srbije, a za tri dana zabilježeno je dvadeset pet konkretnih zahtjeva za uspostavu saradnje sa nekim od naših preduzeća, saopćeno je iz Biznis servis centra Vlade ZDK.
Tokom sajma predstavnici BSC-a uspostavili su kontakte sa Komorom za mali biznis Republike Makedonije i Zanatske komore grada Skoplja.

Sitne životinje

Ministrica poljoprivrede ZDK Mirzeta Džonlagić i načelnik Zenice Husejin Smajlović otvorili su treću Međunarodnu izložbu sitnih životinja, koju u Zenici od četvrtka uvečer do nedjelje organizuje Udruženje građana za uzgoj i zaštitu sitnih životinja Zenica.

- Posjetioci mogu vidjeti izložbu golubova, ptica pjevačica, peradi, kunića, te ribica u akvarijumima, ali i poljoprivrednih proizvoda, istakao je predsjednik Udrućenja Krsto Cvijanović.

Na jednom mjestu našlo se 150 uzgajivača i više od dvije hiljade eksponata, a osim životinja gosti izložbe mogu vidjeti proizvode od meda, opremu i lijekove za pčele, opremu, lijekove i hranu za kućne ljubimce.

Oscilacije

U Klubu Muzeja grada Zenice je održana promocija knjige stihova "Oscilacije", dvadesetčetverogodišnje Naide Mujkić, autorice iz Doboj - Istoka.

Mujkić je dobitnica nagrade "Mak Dizdar" na književnoj manifestaciji "Slovo Gorčina" u Stocu, a o njenom djelu i stvaralaštvu sinoć je govorio kritičar Enver Kazaz i sama autorica.

Omladinski

Poziv

Robijaši

"Čelik - Zrinjski" on subota, Novembar 1 u 2:00 poslije podne.

Event: Čelik - Zrinjski
"Slavlje!! Postojanje Robije 20 god. "
What: Tournament
Host: ROBIJASI
Start Time: subota, Novembar 1 u 2:00 poslije podne
End Time: subota, Novembar 1 u 4:00 poslije podne
Where: Bilino Polje

To see more details and RSVP, follow the link below:
http://www.facebook.com/n/?event.php&eid=54584147424

Video by PikePake

Crveni polumjesec

Humanitarna organizacija Crveni polumjesec Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) danas je uručio darovnica za donirane poljoprivredno-prehrambene proizvode.

Direktor Crvenog polumjeseca ZDK-a Ibrahim Hadžimuhović darovnice je uručio predstavnicima Gradske narodne kuhinje u Zenici, kuhinji MDD "Merhamet" i Udruženju slijepih i slabovidnih osoba Zenica.

Poljoprivredno-prehrambeni artikli prikupljeni su u akciji "Bošnjak-Bošnjaku" koja je u prvoj polovini oktobra realizovana na području 23 naselja.

Prikupljeno je oko 15 tona različitih artikala.

Komrad, JOB

Direktor zeničkog javnog komunalnog preduzeća "Komrad" Mehemed Suljić zabranio je osnivanje podružnice Jedinstvene organizacije boraca - JOB Unija veterana u ovom preduzeću, saznaje "Dnevni avaz". U svojoj Odluci, istaknutoj na oglasnoj ploči preduzeća, direktor je naveo da, prema načelnima Etičkog kodeksa i Pravilnika o radu preduzeća, nije dozvoljeno nikakvo organizovanje radnika, osim već postojećeg sindikata, a svaki pokušaj formiranja bilo čega, smatraće se "povredom obaveza iz radnog odnosa".

- Zakazali smo sjednicu osnivačke Skupštine. Želju da nam pristupi potpisalo je četrdeset pet od sedamdesetak radnika, ali nakon direktorove zabrane otkazali smo skupštinu na određeno vrijeme, dok o ovom stavu upoznamo nadležne u JOB-u Zenice i ZDK, te načelnika kazao je predsjednik inicijativnog odbora JOB-a Muhamed Pivić.

Direktor "Komrada" Mehmed Suljić potvrdio je jučer da je izdao zabranu, kazavši da ne vidi ništa čudno u tome, jer je odluka utemeljena u aktima preduzeća.
- Pravnik mi je sugerisao da je bilo kakvo udruživanje nelegalno. Pogotovo je nemoguće formirati nešto, a da niste pitali prvog čovjeka u toj firmi. Nisu pitali nikoga. Ja ću izvršiti provjere kako je u drugim preduzećima. Znam da neka imaju, neka nemaju drugo organizovanje osim sindikalnog, kazao nam je direktor Suljić.

Radnici pak tvrde da direktor želi da sve "drži pod kontrolom", te da se sprema smanjivanje plaća na minimalac, nakon što je uokviru reorganizacije, otpušteno 60 od 130 radnika, uz najavu da "će sa manjim brojem radnika preduzeće bolje poslovati i imati veće plaće".

U penziju rezanjem starog željeza

Dvanaest Varešana, radnika Preduzeća za skupljanje sekundarnih sirovina, konačno će moći ići u zaslužene penzije, tako što će dio njihove firme biti bukvalno izrezan i prodan u staro željezo, potvrdili su sami radnici i njihova uprava "Dnevnom avazu".

- Odlukom Vlade Ze - do kantona, dobili smo pomoć od po 200 KM za nabavku osnovnih prehrambenih artikala. U međuvremenu, potpisan je ugovor kod notara kojim se Livnica, nastala razdruživanjem naše firme, obavezuje da jedan neupotrebljivi pogon, koji teži 300 do 400 tona, izreže i proda kao staro željezo. Uprava treba naći najpovoljnijeg ponuđača i sav novac od izrezanog željeza uplatiti nama za penziono. Moramo se zahvaliti premijeru ZDK Miralemu Galijaševiću koji je puno uradio za nas, iako smo u nadležnosti federalne vlade. Ostatak naših potraživanja naplatićemo sudskim putem, ali najbitnije je da ostvarimo pravo na penziju, kaže Hasan Pajt, vođa grupe radnika. Dvanaest radnika vareškog preduzeća nije moglo u penziju, nakon razdvajanja sa Rudnikom željezne rude.

Novi porezi

Od 1. januara 2009. u Federaciji BiH počinje primjena Zakona o porezu na dohodak, kojim će se na jedinstven način oporezivati dohodak po poreznoj stopi od 10 posto.

Iz Federalnog ministarstva finansija podsjećaju da su u skladu s odredbama Zakona, obveznici poreza na dohodak biti sve fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala i učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Zakonom o porezu na dohodak propisan je minimalni neoporezivi dohodak - prihod od 300 mjesečno, odnosno 3.600 KM godišnje kao osnovni lični odbitak.

Pravo na lični odbitak uvjetovan je posjedovanjem porezne kartice, koju može posjedovati samo rezident Federacije BiH, a koju na zahtjev poreznog obveznika izdaje Porezna uprava FBiH besplatno.

Porezni obveznik može imati samo jednu poreznu karticu, a u slučaju da radi kod jednog ili više poslodavaca porezni obveznik sam odlučuje kojem poslodavcu će dati svoju poreznu karticu.

Primjenom Zakona o porezu na dohodak na jedinstven način će se riješiti pitanje direktnih poreza i načina uplate, odnosno njihove naplate na teritoriji Federacije BiH.

To znači da će primjenom Zakona o porezu na dohodak prestati primjena zakona o porezima kantona kojima su na različite načine i po različitim stopama bile regulirane pojedine vrste poreza.

Tako naprimjer, nekim kantonalnim poreznim zakonima nisu bili propisani porez na ukupan prihod građana ili porez od imovine i imovinskih prava, a različite su bile i stope za pojedine vrste poreza.

Osim poreznih zakona kantona, stupanjem na snagu Zakona o porezu na dohodak, prestaje i primjena Zakona o porezu na plaću u Federaciji BiH.

Cilj reforme direktnih poreza je da se novim zakonskim propisima - Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, usaglase propisi iz oblasti poreza s propisima koji se primjenjuju u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu i omogući stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.